U Sloveniji svaki 10. radnik stranac, najviĆĄe iz BiH i Srbije
LJUBLJANA – KljuÄni problem slovenaÄke privrede je ĆĄto Sloveniji nedostaje radne snage da bi odrĆŸala visoke stope ekonomskog rasta kao poslednjih godina, istakao je ministar privrede Zdravko PoÄivalĆĄek u razgovoru s Äelnicima nekoliko kompanija u stranom vlasniĆĄtvu.
Prema podacima drĆŸavne statistiÄke kancelarije, krajem proĆĄle godine u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, meÄu kojima i 87.700 stranaca, ĆĄto znaÄi da je gotovo svaki 10. zaposleni stranac.
NajviĆĄe ih iz Bosne i Hercegovine (42.000), a zatim iz Srbije (oko 11.000).
Slede radnici iz Hrvatske, ali je razlika ĆĄto Hrvatima za zapoĆĄljavanje u Sloveniji viĆĄe ne trebaju radne dozvole s obzirom na Älanstvo Hrvatske u Evropskoj uniji.
Oko 7.100 zaposlenih u Sloveniji je s Kosova, a oko 6.000 iz Makedonije.
ZapoĆĄljavanje iz treÄih drĆŸava od 2015. godine olakĆĄava pravilo po kome oni dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u opĆĄtinama, diplomatskim predstavniĆĄtvima u inostranstvu ili preko agencija za zapoĆĄljavanje pa je porast zaposlenih stranaca zadnjih godina vrlo veliki.
PoÄivalĆĄek je rekao da se interes stranih investitora za otvaranje novih radnih mesta u Sloveniji znatno poveÄao jer se graÄevinske i druge dozvole dobijaju mnogo jednostavnije nego pre, ali da je i dalje za Sloveniju veliki problem nedostatak radne snage.
Zato je glavna briga sadaĆĄnje vlade kako da osigura dovoljan broj radnika na trĆŸiĆĄtu rada, ali i da se ostane konkurentan kada se radi o platama zaposlenih, istakao je ministar u razgovoru s predstavnicima stranih investitora u Dekanima kod Kopra, prenosi Index.hr.
Pitanje dodatne radne snage, po oceni PoÄivalĆĄeka, moglo bi se reĆĄiti stimulativnim merama na podruÄju plata, ukljuÄivanjem viĆĄe mladih na trĆŸiĆĄte rada, dodatnim radom penzionera i privlaÄenjem nezaposlenih s biroa , ali i uvozom radne snage iz drugih zemalja, pa i treÄih drĆŸava izvan EU-a, Äega se ne treba bojati.
NajviĆĄe je zaposlenih stranaca u graÄevinarstvu, ali Äesto se radi o onima koje slovenaÄke kompanije odmah prosleÄuju na rad u druge Älanice EU, ĆĄto u nekim sluÄajevima izaziva i nezadovoljstvo u susednim drĆŸavama
Tako u Austriji, graÄevinski sindikati tvrde da je slovenaÄka uobiÄajena praksa da se za poslate radnike strance uplaÄuju porezi i doprinosi na minimalnu platu, Äime njihove kompanije stiÄu konkurentsku prednost u odnosu na austrijske u nekim sektorima, navodi Index.hr.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.