U trendu

U Sloveniji svaki 10. radnik stranac, najviĆĄe iz BiH i Srbije

LJUBLJANA – Ključni problem slovenačke privrede je ĆĄto Sloveniji nedostaje radne snage da bi odrĆŸala visoke stope ekonomskog rasta kao poslednjih godina, istakao je ministar privrede Zdravko PočivalĆĄek u razgovoru s čelnicima nekoliko kompanija u stranom vlasniĆĄtvu.

Prema podacima drĆŸavne statističke kancelarije, krajem proĆĄle godine u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, ĆĄto znači da je gotovo svaki 10. zaposleni stranac.

NajviĆĄe ih iz Bosne i Hercegovine (42.000), a zatim iz Srbije (oko 11.000).

Slede radnici iz Hrvatske, ali je razlika ơto Hrvatima za zapoơljavanje u Sloveniji viơe ne trebaju radne dozvole s obzirom na članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji.

Oko 7.100 zaposlenih u Sloveniji je s Kosova, a oko 6.000 iz Makedonije.

ZapoĆĄljavanje iz trećih drĆŸava od 2015. godine olakĆĄava pravilo po kome oni dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u opĆĄtinama, diplomatskim predstavniĆĄtvima u inostranstvu ili preko agencija za zapoĆĄljavanje pa je porast zaposlenih stranaca zadnjih godina vrlo veliki.

Počivalơek je rekao da se interes stranih investitora za otvaranje novih radnih mesta u Sloveniji znatno povećao jer se građevinske i druge dozvole dobijaju mnogo jednostavnije nego pre, ali da je i dalje za Sloveniju veliki problem nedostatak radne snage.

Zato je glavna briga sadaĆĄnje vlade kako da osigura dovoljan broj radnika na trĆŸiĆĄtu rada, ali i da se ostane konkurentan kada se radi o platama zaposlenih, istakao je ministar u razgovoru s predstavnicima stranih investitora u Dekanima kod Kopra, prenosi Index.hr.

Pitanje dodatne radne snage, po oceni PočivalĆĄeka, moglo bi se reĆĄiti stimulativnim merama na području plata, uključivanjem viĆĄe mladih na trĆŸiĆĄte rada, dodatnim radom penzionera i privlačenjem nezaposlenih s biroa , ali i uvozom radne snage iz drugih zemalja, pa i trećih drĆŸava izvan EU-a, čega se ne treba bojati.

NajviĆĄe je zaposlenih stranaca u građevinarstvu, ali često se radi o onima koje slovenačke kompanije odmah prosleđuju na rad u druge članice EU, ĆĄto u nekim slučajevima izaziva i nezadovoljstvo u susednim drĆŸavama

Tako u Austriji, građevinski sindikati tvrde da je slovenačka uobičajena praksa da se za poslate radnike strance uplaćuju porezi i doprinosi na minimalnu platu, čime njihove kompanije stiču konkurentsku prednost u odnosu na austrijske u nekim sektorima, navodi Index.hr.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.