NOVI SAD – Po studiji energenata, biomasa ima veฤi energetski potencijal od energije sunca ili vetra, poruฤeno je na Nauฤno-investicionoj konferenciji „SEE ENERGY – Connect & Supply III“, uz konstataciju da je na polju primene biomase veฤ mnogo uraฤeno u Srbiji.
Drลพavni sekretar u Ministarstvu za rudarstvo i energetiku Zoran Lakiฤeviฤ naveo je da po tom pitanju njegovo ministarstvo veฤ preduzelo konkretne korake u poslednjih godinu dana.
Kako je naveo, napredak je vidljiv, kako u sektoru domaฤinstva, tako i u javnom sektoru, ali i u sektoru daljinskog grejanja.
„Objavili smo u junu javni poziv za mere efikasnosti u svim kuฤama u Srbiji, u okviru kojih je predviฤena mera za zamenu kotlova i prelazak na biomasu, na pelet i suvo drvo. Taj projekat se odnosi na 67 opลกtina u zemlji i trenutno se sklapaju ugovori sa graฤanima, tako da oฤekujemo da prvi ugovori budu sklopljeni u narednim mesecima. Imamo preko pet hiljada prijava, toliko domaฤinstava ฤe preduzeti prve mere energetske efikasnosti u svojim kuฤama, ukljuฤujuฤi i zamenu kotlova“, naveo je Lakiฤeviฤ.
On je dodao da se u ovom trenutku grade toplane koje ฤe koristit biomasu u Priboju i u Malom Zvorniku, a koje ฤe poฤeti da rade u predstojeฤoj grejnoj sezoni.
Prema njegovim reฤima, Ministastvo za rudarstvo i energetiku trenutno radi na nizu intervencija zamene kotlova u mnogobrojnim toplanama ลกirom Srbije, kako bi one preลกle na biomasu, a u tom smislu se pravi i potpuno novi projekat sa Evropskom razvojnom bankom (EBRD), koji ฤe doprineti da obnovljivi izvor energije u sistemu daljinskog grejanja pored toplotnih pumpi i geotermala, koriste i upravo biomasu.
„Tri toplane u izgradnji koje ฤe koristiti biomasu, one toliko ลกtede po taksama za emitovani ugljen dioksid, da samo iz taksi ฤe biti opravdana ฤitava investicija za svega 10 godina. To su skupi projekti, ali kada se uzmu u obzir manje takse i pitanje obnovljivih izora energije – to je apsolutno isplativo“, kazao je Lakiฤeviฤ.
Drลพavni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, ลกumarstva i vodoprivrede Senad Mahmutoviฤ, naveo je da Srbija iz godine u godinu moลพe biti sve ponosnija na rezultate u proizvodnji hrane, ali i da se veฤ ozbiljno razmiลกlja o tome kako ฤe taj razvoj uticati na ลพivotnu sredinu i potroลกnju energije, a s obzirom da su poljoprivreda i sektor agroindustrije prepoznatljivi kao veliki potroลกaฤi energije.
„Proces energetske tranzicije koji je zapoฤela Vlada Srbije, njeno ฤvrsto opredeljenje i Zakon o koriลกฤenju obnovljivih resursa energije, prepoznali su agrarnu i drvnu biomasu kao znaฤajan potencijal i izvor energije. Ako uzmemo u obzir raspoloลพive koliฤine, moguฤnosti i prednosti agrarne i drvne biomase za proizvodnju bioenergije, mi s optimizmom gledamo u naredne godine, gde bismo uz jasnu strategiju i precizno odreฤene mere mogli da u narednom periodu, da postanemo ne samo znaฤajan potroลกaฤ, nego i proizvoฤaฤ energije“, naveo je Mahmutoviฤ.
Izvrลกni direktor Javnog preduzeฤa Srbijaลกume Jeลกa Erฤiฤ kazao je da je ฤoveฤanstvo postiglo jednu destruktivnu produktivnost, te da su visoko razvijene tehnologije upravo najveฤi zagaฤivaฤi. Prema njegovoj oceni, zaลกtita ลพivotne sredine se viลกe ne moลพe smatrati dobroฤinstvom, nego nuลพnoลกฤu.
„Mislim da nam je potreban jedan novi „Pin kod“ zelene energije i novi zeleni dogovor. Nekada je zaลกtita ลพivotne sredine bila retka reฤ, a danas je imperativ i najskuplja globalna reฤ. Moramo da ispunimo ono ลกto je obaveza i odgovrnost svih nas koji se bavimo ovim poslom, a to je da napravimo ลกto viลกe energije iz obnovljivih resursa, da zamenimo fosilna goriva, kako bismo probali da ublaลพimo ove kataklizmiฤne posledice klimatskih promena i upravo je uloga ลกumarskog sektora u celom tom poslu jako bitna“, naveo je Erฤiฤ.
ฤlan Gradskog veฤa za komunalne poslove Grada Novog Sada Zdravko Jeluลกiฤ je istakao da je jedini naฤin da saฤuvamo ekologiju i prirodne potencijale uฤestvovanje svih u tome, od drลพave, grada pa do svakog pojedinca.
On je naglasio i da Grad Novi Sad ulaลพe mnogo u zaลกtitu ลพivotne sredine trudeฤi se da vodi odgovornu ekoloลกku politiku.
„Odavno smo prepoznali vaลพnost energetskog sektora, a meฤu najveฤim poduhvatima na tom polju je i projekat Kreativnog centra, u okviru kojeg se na jednom objektu gradi solarna elektrana od 25 kilovata“, naveo je Jeluลกiฤ.
Dodao je da je novosadska ลกkola „Milan Petroviฤ“ dobila zeleni krov, zeleni zid i solarne panele, te da su na nekoliko ลกkola i vrtiฤa zamenjeni fasada, krovovi i stolarija.
On je naveo da Grad Novi Sad aktivno radi na oฤuvanju energetske efikasnosti Grada kroz ulaganja u izgradnju i adaptaciju javne rasvete, te da Novi Sad nastoji da bude „Zeleni grad“, ฤemu u prilog ide kupovina 130 autobusa na CNG i zamena 70 odsto voznog parka Javnog gradskog saobraฤajnog preduzeฤa, kao i plan kupovine prvih deset elektriฤnih autobusa.
Nataลกa Rubeลพiฤ iz Nacionalne asocijacije za biomasu „SERBIO“ navela je da ova organizacija u devetoj godini svog rada organizuje veฤ sedmu meฤunardonu konferenciju i da se moลพe pohvaliti velikim rezultatima koji su vidljivi na terenu od 2012. godine naovamo.
„Biomasa je poฤela da se koristi, ona je dobila svoju svrhu, a moลพemo sada veฤ reฤi da imamo dobro trลพiลกte biomase i energenata koje smo dobili. Naravno da to mora sve dalje da se unapreฤuje“, navela je Nataลกa Rubeลพiฤ.
Ona je zakljucila da je danaลกnja konferencija najveฤa do sada pogotovo u pogledu interesovanja od strane mnogobrojnih institucija, poลกto je na konferenciji prisutno preko 160 uฤesnika.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com