Beogradski centar za ljudska prava: Ozbiljna kršenja ljudskih prava tokom 2020.
UdruÅŸenje gradjana Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP) u svom izveÅ¡taju o stanju ljudskih prava u Srbiji u prvoj polovini 2020. godine konstatuje dalje nazadovanje Srbije u demokratskim procesima i navodi ozbiljne sluÄajeve krÅ¡enja ljudskih prava, naroÄito u periodu od 15. marta kada je u Srbiji uvedeno vanredno stanje zbog epidemije KOVID-19.
U izveÅ¡taju, koji je objavljen uz podrÅ¡ku tima Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Srbiji, navodi se da je „od same Oduke o proglaÅ¡enju vanrednog stanja ali i svih kasnijih mera koje su usvajane, izvrÅ¡na vlast u potpunosti preuzela primat u donoÅ¡enju odluka u odnosu na zakonodavnu, iako Ustav ovo reÅ¡enje predvidja kao supsidijarno i izuzetno“.
Beogradski centar za ljudska prava navodi da za takvo ponaÅ¡anje izvrÅ¡ne vlasti „nije bilo valjanog opravdanja“.
„Tokom vanrednog stanja doÅ¡lo je do ozbiljnog naruÅ¡avanja Ustavom garantovanih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, poput nesrazmernog ograniÄavanja slobode kretanja, a zabeleÅŸeni su brojni primeri i svedoÄenja gradjana koji su bili prebijani, hapÅ¡eni i pritvarani zbog krÅ¡enja mere samoizolacije o kojoj nisu ni bili obaveÅ¡teni na pravno propisan naÄin“, navodi se u izveÅ¡taju.
Kako se navodi „u tom periodu upadljivo je bilo nepostupanje Ustavnog suda Srbije, od proglaÅ¡enja vanrednog stanja do prve odluke Ustavnog suda proÅ¡lo je 67 dana, a u tom periodu Ustavni sud je javno reagovao iskljuÄivo na tvrdnje da ne radi“.
„Do sredine maja Ustavnom sudu je podneto deset inicijativa za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti Odluke o proglaÅ¡enju vanrednog stanja, kao i 41 inicijativa za pokretanje drugih propisa donetih od 15. marta 2020. godine“, navodi se u izveÅ¡taju.
Beogradski centar za ljudska prava ocenjuje da je stanje na medijskoj sceni nastavilo da se pogorÅ¡ava i u 2020. godini, da se poveÄao broj napada i pritisaka na novinare, dok se retorika vlasti prema medijima koji objektivno izveÅ¡tavaju „dalje zaoÅ¡trava“.
„Kada je u pitanju pravo na informisanje tokom vanrednog stanja, posebno treba istaÄi zakljuÄak Vlade od 28. marta kojim je odredjeno da sve informacije u vezi pandemije daje iskljuÄivo Krizni Å¡tab na Äijem je Äelu predsednica Vlade Srbije Å¡to je praktiÄno znaÄilo centralizaciju informisanja i uvodjenje cenzure“, navodi se u izveÅ¡taju.
Kako se navodi „vrhunac krÅ¡enja slobode medija predstavlja nezakonito hapÅ¡enje Ane LaliÄ, novinarke portala Nova.rs, 2. aprila nakon objavljivanja teksta u kojem je navela probleme u radu KliniÄkog centra Vojvodine u vreme pandemije, zbog Äega je bila optuÅŸena za uznemiravanje javnosti“.
„Medjunarodne institucije i organizacije su tokom prvih Å¡est meseci 2020. godine konstatovale ozbiljne probleme kada je reÄ o demokratiji, vladavini prava i reformskim procesima u Srbiji“, navodi se u izveÅ¡taju.
PodseÄa se da je Evropska komisija u takozvanom „Non paper“ dokumentu konstatovala da postoje ozbiljna kaÅ¡njenja, pre svega u oblastima nezavisnosti pravosudja, borbe protiv korupcije, slobode medija, procesuiranja ratnih zloÄina i borbe protiv organizovanog kriminala, navodeÄi da je pandemija donela nove izazove.
„I poslednji izveÅ¡taj Fridom hausa (Freedom House) ‘Sloboda u svetu 2020’ Srbiju svrstava u kategoriju tranzicionih/hibridnih reÅŸima, navodeÄi podatke koji se poklapaju sa naÅ¡im godiÅ¡njim izveÅ¡tajima o stanju ljudskih prava u Srbiji“, navodi Beogradski centar za ljudska prava.
Kako se navodi, ni pravosudje kao posebna grana vlasti nije u ovom periodu ispunilo standarde i oÄekivanja postavljena u cilju efikasnijeg i praviÄnijeg pristupa pravdi i zaÅ¡titi prava gradjana.
Ocenjuje se da u poslednjih Å¡est meseci i „aktivnosti nezavisnih institucija, ZaÅ¡titnika gradjana, Poverenika za zaÅ¡titu ravnopravnosti, Poverenika za informacije od javnog znaÄaja i zaÅ¡titu podataka o liÄnosti, Agencije za borbu protiv korupcije nisu bile na zavidnom nivou, naroÄito u vreme vanrednog stanja kada su oÄekivanja i potrebe gradjana za zaÅ¡titom bili poveÄani“.
Kako se navodi „posebno zabrinjava Äinjenica da zbog propusta Narodne skupÅ¡tine da blagovremeno pokrene procedure za izbor novog Poverenika za zaÅ¡titu ravnopravnosti ova institucija od maja praktiÄno ne obavlja Zakonom predvidjenu nadleÅŸnost – zaÅ¡titu gradjana od diskriminacije.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.