Beogradski centar za ljudska prava: Stanje u Srbiji se pogoršava
Stanje ljudskih prava u Srbiji se pogorÅ¡ava zbog nedostatka dijaloga u druÅ¡tvu i gubitaka poverenja gradjana u drÅŸavne institucija, ocenila je danas profesorka Vesna PetroviÄ, iz Beogradskog centra za ljudska prava.
PetroviÄ je predstavljajuÄi u Beogradu izveÅ¡taj „Ljudska prava u Srbiji 2019“, koji je ona uredila, kao primere loÅ¡eg stanja ljudskih prava navela reÄnik poslanika SkupÅ¡tine Srbije kada govore o novinarima, sudijama, glumcima i drugim neistomiÅ¡ljenicima, kao i donoÅ¡enje zakona bez javnih rasprava i „leks specijalise“ koji imaju koruptivne odredbe.
„Mislili smo da Äe se neÅ¡to promeniti kada je otvoreno Poglavlje 23 (o pravosudju i osnovnim pravima u pregovorima Srbija-EU)“, medjutim, poÅ¡to se septembra 2019. godine sa mesta Å¡efice tima Srbije za pregovore sa EU povukla Tanja MiÅ¡ÄeviÄ, „joÅ¡ nema pomaka da Äe je neko zaminiti, u proÅ¡loj godini su otvorena samo dva poglavlja, a javnost ne zna ko je pregovaraÄ“, rekla je ona.
Novinar i jedan od autora izveÅ¡taja, Ivan ProtiÄ izjavio je da se ionako teÅ¡ko stanje u medijima u Srbiji drastiÄno pogorÅ¡alo Å¡to je, kako je naveo, viÅ¡egodiÅ¡nji trend.
„ZabeleÅŸeno je najmanje 110 incidenata s novinarima, od toga jedan pokuÅ¡aj ubistva. U drugoj polovini 2019. evidentirano je 5.057 prekrÅ¡aja profesionalnog kodeksa, viÅ¡e za jednu Å¡estinu u odnosu na isti period 2018. godine“, rekao je ProtiÄ.
Dodao je da je porastao broj optuÅŸbi na raÄun novinara koji kritiÄki izveÅ¡tavaju o vlasti i podsetio da je grupa novinara iz Srbije podnela predstavku Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog negativne kampanje koju vode provladini mediji, a u kojoj su nazvani „strani plaÄenici“ koji ÅŸele da „stvore haos“, „sprovedu nasilje“ i „ubiju predsednika“.
Naglasio je da je „ogoljena namera“ vlasti da kontroliÅ¡e sve kanale javne komunikacije i naveo primere drÅŸavnog monopola nad medijima koji vlast koristi.
„PokuÅ¡aj jaÄanja kontrole je i skandal s novom Medijskom strategijom koja je na brzinu poslata u Brisel, bez ijednog prihvaÄenog zahteva medijskih udruÅŸenja, a premijerka Srbije Ana BrnabiÄ je to pravdala greÅ¡kom njenih Äinovnika. Uz to ide odrÅŸavanje u ÅŸivotu zakonski ugaÅ¡ene novinske agencije Tanjug, koja uÅŸiva prednost u dobijanju informacija u odnosu na druge dve agencije i finansira se od strane vlasti o kojoj piÅ¡e samo pohvalno“, kazao je ProtiÄ.
ProtiÄ je, na jednoj strani, pomenuo izveÅ¡taje Evropske komisije, Svetski indeks medijskih sloboda Reportera bez granica Srbija, Fridom haus Srbija, koji navode da na polju medija u Srbiji nema napretka, a na drugoj strani je podsetio na ocene drÅŸavnih zvaniÄnika, koji kaÅŸu da su zadovoljni stanjem u medijima i da nema „medijskog mraka“, da su pluralizam i iznoÅ¡enje drugaÄijeg vidjenja stvari dobro uredjeni.
Jedan od autora izveÅ¡taja, DuÅ¡an PokuÅ¡evski iz Beogradskog centra za ljudska prava, osvrnuo se na pravo na privatnost za Å¡ta je kao primer izneo nedavnu aferu „Nedeljnik“: da je ministar odbrane Aleksandar Vulin presreo privatnu prepisku urednika tog lista i bivÅ¡eg ministra odbrane Dragana Å utanovca i javno je komentarisao.
„Kako su doÅ¡li do tog teksta? Kako je kanal komunikacija postao dostupan svima?, pitao je PokuÅ¡evski.
Kao drugi primer je naveo da je zamenik gradonaÄelnika Beograda, Goran VesiÄ, proÅ¡le godine na konferenciji za novinare izneo detalje interne prepiske unutar redakcije televizije N1.
Pokuševski je upitao da li postoji adekvatna kontrola sluşbi bezbednosti u Srbiji.
Naveo je primer rada Odbora SkupÅ¡tine Srbije za kontrolu sluÅŸbi bezbednosti koji „u izveÅ¡tajima nema zamerku na rad sluÅŸbi bezbednosti, a nisu se ni bavili svojim nadleÅŸnostima, hvalili su rad predsednika Srbije VuÄiÄa na oÄuvanju teritorijanog integriteta Srbije i uruÄivali ordenje pojedincima“, kazao je on.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.