BETA-KALENDAR Na danaĆĄnji dan – 5. maj
1705 – Umro je rimsko-nemaÄki car Leopold I. UspeĆĄno se borio protiv Turaka, a slavu mu je donela odbrana BeÄa 1683. Za vreme njegove vladavine (od 1658) Srbi su se, pod vodjstvom patrijarha Arsenija ÄarnojeviÄa, doselili u juĆŸnu Ugarsku i u Srem.
1813 – Rodjen je danski filozof Seren Kjerkegor (Soeren Kierkegaard), zaÄetnik filozofije egzistencijalizma („Ili-ili: fragmenti ĆŸivota“, „Pojam strepnje“, „Bolest na smrt“, „Stadijumi na ĆŸivotnom putu“, „Filozofske mrvice“).
1815 – Rodjen je francuski pisac komedija i vodvilja EĆŸen Martin LabiĆĄ (Eugene, LabiÄe). Neke od njegovih komedija ubrajaju se u najpopularnije komedije 19. veka („Slamni ĆĄeĆĄir“, „Put gospodina PeriĆĄona“).
1818 – Rodjen je nemaÄki filozof Karl Hajnrih Marks (Heinrich Marx) teoretiÄar modernog socijalizma i komunizma. Sa Fridrihom Engelsom (Friedrich) napisao je 1848. KomunistiÄki manifest („Prilog kritici Hegelove filozofije prava“, „Teze o Fojerbahu“, „Osamnaesti brimer Luja Bonaparte“, „Kapital – kritika politiÄke ekonomije“).
1821 – Umro je francuski car Napoleon I Bonaparta (Bonaparte) jedan od najveÄih vojskovodja u istoriji, Äiji su osvajaÄki pohodi izmenili Evropu. Umro je na ostrvu Sveta Jelena kao britanski zatvorenik.
1846 – Rodjen je poljski pisac Henrik SjenkjeviÄ (Henryk Sienkiewicz) autor romana „Quo vadis“, i dobitnik Nobelove nagrade za knjiĆŸevnost 1905.
1855 – Crnogorski knez Danilo I PetroviÄ doneo je OpĆĄti zemaljski zakonik u koji su unete imovinske i poreske reforme.
1860 – Italijanski revolucionar Djuzepe Garibaldi (Giuseppe) sa svojih „hiljadu crvenih koĆĄulja“ isplovio je iz Djenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.
1883 – Rodjen je srpski kompozitor i muziÄki pisac Petar KonjoviÄ, rektor MuziÄke akademije u Beogradu, Älan Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik MuzikoloĆĄkog instituta („Knez od Zete“, „Vilin veo“, „KoĆĄtana“, „Seljaci“).
1904 – Na brdu Volujica kod Bara postavljena je prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.
1930 – Britanske vlasti u Indiji uhapsile su Mahatmu Gandija (Mahatma Gandhi) zbog njegove kampanje gradjanske neposluĆĄnosti.
1936 – Italijanske trupe pod komandom feldmarĆĄala Pjetra Badolja (Pietro Badoglio) okupirale su Adis Abebu, prestonicu Etiopije. Istog dana 1941. u oslobodjeni grad uĆĄao je etiopski car Haile Selasije I (SelaĆĄie).
1945 – Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu uĆĄle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete „Fau 1“ i „Fau 2“. AmeriÄke trupe su oslobodile nemaÄki nacistiÄki koncentracioni logor Mathauzen.
1954 – General Alfredo SStresner (StroeĆĄner) je vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Äaveza (Federico Chavez), zapoÄevĆĄi tako 34-godiĆĄnju diktaturu.
1955 – Odlukom saveznika, Savezna Republika NemaÄka ponovo je stekla suverenitet.
1961 – Iz Kejp Kanaverala je lansiran kosmiÄki brod „Merkjuri“ prva kosmiÄka letelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet SSepard (Alan Bartlett Shepard).
1977 – Umro je nemaÄki drĆŸavnik i ekonomista Ludvig Erhard (Ludwig) zapadnonemaÄki kancelar (1963-66) u vreme privrednog oporavka zemlje nakon Drugog svetskog rata.
1978 – TeroristiÄka organizacija „Crvene brigade“ saopĆĄtila je da je ubila bivĆĄeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo pronadjeno je dva dana kasnije u vozilu u centru Rima.
1981 – Bobi Sends (Bobby Sands) postao je prvi od deset pripadnika Ire koji je umro u zatvoru Mejz, u Severnoj Irskoj, od posledica ĆĄtrajka gladju.
1993 – Umro je ameriÄki pisac i intelektualac Irving Hou (Howe) Äije je najpoznatije delo „Svet naĆĄih oÄeva“, studija o istoÄno-evropskim Jevrejima imigrantima u Sjedinjenim AmeriÄkim DrĆŸavama.
1999 – Indonezija i Portugal potpisale su dokument kojim je priznata nezavisnost IstoÄnog Timora.
2001 – Pripadnici pobunjeniÄke grupe UNITA su u Angoli kidnapovali 51 deÄaka i 9 devojÄica iz internata za ratnu siroÄadkoji se nalazi izvan Kaksita, severo-istoÄno od Luande. Prilikom pobune, poginulo je oko 200 civila.
2003 – Ruanda je oslobodila viĆĄe od 22.000 zatvorenika, koji uglavnom bili umeĆĄani u masakr koji je 1994. poÄinila Hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etniÄkih Tutsija i umerenih Huta. U zatvoru je ostalo oko 80.000 ljudi, gde veÄina Äeka sudjenje.
2003 – Umro je Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv belaca koji su manjina u JuĆŸnoj Africi i dugogodiĆĄnji prijatelj i mentor Nelsona Mendele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.
2004 – U aukcijskoj kuÄi „Sotbi“ u Njujorku Pikasova slika „DeÄak sa lulom“ postigla je cenu od 104.168.000 dolara, ĆĄto je predstavljalo svestki rekord u aukcijskoj prodaji slika do tada.
2005 – Na parlamentrnim izborima u Velikoj Britaniji LaburistiÄka partija Tonija Blera (Tony Blair) osvojila je apsolutnu veÄinu u britanskom parlamentu, a premijer Toni Bler treÄi uzastopni mandat.
2009 – Odlukom Ćœalbenog veÄa HaĆĄkog tribunala Veselinu Ć ljivanÄaninu izreÄena je kazna od 17 godina zatvora za zloÄine u Vukovaru, umesto prvobitne kazne od 5 godina. Istovremeno, Ćœalbeno veÄe je potvrdilo prvostepenu presudu pukovniku bivĆĄe JNA Miletu MrkĆĄiÄu, kojom je osuÄen na 20 godina zatvora.
2012 – U Japanu je poÄeo proces zatvaranja poslednjeg aktivnog nuklearnog reaktora, od 50 koliko ih je radilo u zemlji do katastrofe u FokuĆĄimi 2011. godine.
2014 – Umro je bitanski reĆŸiser, scenarista i glumac Timoti DĆŸon Bajford, koji je veÄi deo svog radnog veka proveo u Srbiji. Iza njega su ostale kultne TV serije za decu: „Neven“, „Poletarac“, „Babino unuÄe“, „Metla bez drĆĄke“, „Nedeljni zabavnik“ …
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.