U trendu

DW: Evropska perspektiva za Zapadni Balkan ne sme biti fatamorgana

Evropska perspektiva ne sme biti fatamorgana inače će se Srbija orijentisati prema svom tradicionalnom savezniku Rusiji a u Briselu se toga najviše pribojavaju, ocenjuju mediji na nemačkom jeziku, prenosi danas Dojče vele (Deutsche Welle). 

Frankfurter algemajne cajtung piše da „postoje (geo)politički i drugi razlozi da se balkanske zemlje vežu za EU i jednom prime“ ali i dodaje da se „u priči o tome velike prepreke i troškovi koji očekuju neto-platiše ne smeju prikazivati manjim“. 

List navodi i da „kada Evropska komisija u svojoj Strategiji za Zapadni Balkan piše da bi Srbija i Crna Gora 2025. mogle biti zrele za članstvo, to je smela prognoza“.

FAZ dodaje da će „zemlje Zapadnog Balkana kada budu završile pripreme za članstvo, za sobom (morati) da imaju enormnu transformaciju države, privrede i društva ali će i tada još uvek postojati veliki jaz izmedju njih i EU“.

Handelsblat piše da „Rumunija i Bugarska na tužan način svedoče o tome kuda može da vodi preuranjeno članstvo u EU“. 

„Te dve zemlje su primljene 2007. i nisu bile pripremljene. To se i danas sveti. Pominjanje konkretne godine za prijem u EU nije ništa drugo do politički nemar koji bi Evropu mogao skupo da košta“, dodaje list.

Folksštime ocenjuje da su Beograd i Podgorica vrlo daleko od kriterijuma iz Kopenhagena za prijem u članstvo ali je EU važnije nešto drugo. „Evropska perspektiva, koja je stalno nudjena zemljama Zapadnog Balkana, ne sme biti fatamorgana. Inače će se Srbija orijentisati prema svom tradicionalnom savezniku Rusiji. A u Briselu se toga najviše pribojavaju“, piše list.

Na temu proširenja EU radio Dojčlandfunk je objavio razgovor sa austrijskim političarom Hanesom Svobodom koji je rekao da se već dugo razmišlja o proširenju koje je obećano. „Jer, ne možemo da kažemo da se u Hrvatskoj svet završava pa da onda ponovo počinje u Grčkoj ili Bugarskoj, već moramo voditi računa i o prostoru izmedju tih zemalja“, rekao je.

On je medjutim dodao da je pitanje da li je predložena strategija najbolj i da je prioritet koji se daje Srbiji i Crnoj Gori nešto što će druge da omete. „Mislim, na primer, na Albaniju, koja se baš u poslednje vreme vrlo potrudila da postigne napredak. Ja sam zamišljao nešto drukčiju strategiju, ali u principu se uvek govorilo da ne smemo dozvoliti da u Evropi nastane crna rupa koju će drugi popunjavati svojim zamislima“, rekao je Svoboda, prenosi DW.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.