Ministar odbrane Srbije: Na danaĆĄnji dan streljan Apis, sanjao ujedinjenje svih Srba
Ministar odbrane Srbije, Aleksandar Vulin, izjavio je da je na danaĆĄnji dan streljan pukovnik, vodja „Crne ruke“, Dragutin DimitrijeviÄ – Apis koji je „sanjao ujedinjenje svih Srba, ali to nije doÄekao“.
„Na danaĆĄnji dan u montiranom sudskom procesu, u Solunu 1917. godine, ubijen je pukovnik Dragutin DimitrijeviÄ Apis, zajedno s majorom Ljubomirom VuloviÄem i Radetom MalobabiÄem“, rekao je ministar.
„Njihova smrt nije bila kazna za herojski Äin Gavrila Principa i sarajevski atentat koji nisu organizovali i za koji i sto godina kasnije velike sile i njihova neÄista savest uzalud Srbiji pokuĆĄavaju da pripiĆĄu odgovornost“, rekao je Vulin, prenelo je Ministarstvo odbrane Srbije.
Ministar je rekao da je „smrt Apisa, borca i rodoljuba, bila posledica dvorskih sukoba, stranog meĆĄanja i istine da je zahvalnost najredja osobina“.
Â
„Apis i drugovi su sanjali ujedinjenje svih Srba i nisu doÄekali da ga i vide, da im bar smrt bude laka, kada ĆŸivot nije bio. Njihova smrt nas opominje da ‘austrijske presude ne smeju izvrĆĄavati srpske puĆĄke’ nikada viĆĄe“, poruÄio je Vulin.
Dragutin T. DimitrijeviÄ – Apis (1876-1917) bio je „ÄeneralĆĄtabni oficir“ i obaveĆĄtajac u Kraljevini Srbiji.
Bio je jedan od glavnih organizatora zavere oficira koja je 1903. godine izvrĆĄila „Majski prevrat“Â kojim je svrgnut i ubijen kralj Aleksandar ObrenoviÄ sa suprugom kraljicom Dragom, a doveden na presto kralj Petar Prvi KaraÄorÄeviÄ.
DimitrijeviÄ je bio Älan „Vrhovne centralne uprave“ tajne vojne organizacije „Ujedinjenje ili smrt“, poznatije pod imenom „Crna ruka“, Äiji se pojedni pripadnici dovode u vezu s Älanovima „Mlade Bosne“ koji su izveli Sarajevski atentat.
Od 1904. godine, bio je Älan „Glavnog odbora ÄetniÄke akcije“.
Tokom Prvog svetskog rata je bio rukovodilac ObaveĆĄtajne sluĆŸbe Glavnog generalĆĄtaba, naÄelnik ĆĄtaba UĆŸiÄke vojske, naÄelnik ĆĄtaba TimoÄke vojske i pomoÄnik naÄelnika ĆĄtaba TreÄe armije na Solunskom frontu.
Na Solunskom procesu, pod optuĆŸbom da je bio nalogodavac neuspelog atentata na prestolonaslednika, regenta Aleksandra KaraÄorÄeviÄa, osuÄen je na smrt streljanjem zajedno sa MalobabiÄem i VuloviÄem. Streljani su 26. juna 1917. godine.
Iako su njihovi preĆŸiveli drugovi posle Prvog svetskog rata traĆŸili obnovu procesa, do toga nije doĆĄlo sve do 1953. godine, kada je, u vreme FNRJ, proces obnovljen, a osuÄeni su posthumno rehabilitovani.
Na obnovljenom procesu je dokazano da se atentat nije ni dogodio, i da je Solunski proces reĆŸiran za ĆĄta je moguÄ razlog politiÄki obraÄun u vrhu srpske drĆŸave.
Apis je po drugi put rehabilitovan 2012. godine, na sudu u Srbiji.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.