U trendu

Na danaĆĄnji dan 12. decembara

1958 – Umro je srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu, tvorac teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je viĆĄe od 700 monografija, studija, udĆŸbenika i popularnih dela.

1586 – Umro je IĆĄtvan Batori (Istvan Bathory), knez Transilvanije od 1571. i poljski kralj od 1575, koji je tokom vladavine uspeo da konsoliduje prilike u zemlji i da osigura poljsku prevlast na Baltiku. Osnovao je univerzitet u Viljnusu 1579.

1821 – Rodjen je Gistav Flober (Gustave Flaubert), klasik francuskog realističnog romana, autor dela „Gospodja Bovari“ zbog kojeg je bio optuĆŸen za povredu javnog morala („Buvar i PekiĆĄe“, „Sentimentalno vaspitanje“, „Salambo“, „IskuĆĄenja svetog Antonija“).

1863 – Rodjen je norveĆĄki slikar Edvard Munk (Munch) jedan od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza. Radio je portrete (Ibzen, Strindberg, Malarme) i pejzaĆŸe, a medju njegovim najpoznatijim slikama su delo „Krik“ i „Devojke na mostu“.

1873 – U Srbiji je uveden dinar kao novčana jedinica, čime je otklonjen monetarni haos i upotreba viĆĄe od 40 vrsta tudjeg metalnog novca – dukata, forinti, talira.

1894 – Japanske trupe su počele invaziju Koreje.

1896 – Djuljielmo Markoni (Guglielmo Marconi) je u Londonu prvi put javno prikazao beĆŸičnu radiotelegrafiju.

1913 – Slika Leonarda da Vinčija (Vinci) „Mona Liza“ pronadjena je u Firenci, dve godine poĆĄto je ukradena iz pariskog muzeja „Luvr“.

1915 – Poleteo je prvi avion načinjen u potpunosti od metala, koji je konstruisao Nemac Hugo Junkers.

1915 – Rodjen je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova poput pesama „Stranci u noći“ i „Njujork, Njujork“. Dobitnik je Oskara za film „Odavde do večnosti“.

1918 – Srpska vojska je po zavrĆĄetku Prvog svetskog rata uĆĄla u Zemun, čime je okončana dvovekovna vladavina HabsburĆĄke monarhije u tom gradu.

1920 – Konstituisana je Ustavotvorna skupĆĄtina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad skupĆĄtine, kojom je predsedavao hrvatski političar Ivan Ribar, trajao je viĆĄe od ĆĄest meseci i okončan je donoĆĄenjem Vidovdanskog ustava 28. juna 1921.

1940 – Kraljevina Jugoslavija je u Drugom svetskom ratu potpisala s Madjarskom pakt o večnom prijateljstvu, u nameri da poboljĆĄa odnose s Nemačkom.

1958 – Umro je srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar drĆŸave u 20. veku. Tokom Drugog svetskog rata bio je predsednik jugoslovenske vlade u emigraciji u Londonu (1942-43), a posle rata je u odsustvu osudjen na 20 godina zatvora na procesu DraĆŸi Mihailoviću. Umro je u emigraciji u Velikoj Britaniji. Rehabilitovan je odlukom OkruĆŸnog suda u Beogradu 26. oktobra 2007. godine.

1958 – Umro je srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu, tvorac teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je viĆĄe od 700 monografija, studija, udĆŸbenika i popularnih dela.

1963 – Kenija je postala nezavisna drĆŸava u okviru Britanskog komonvelta s DĆŸomom Kenijatom (Jomo Kenyatta) kao premijerom. Na isti dan 1964. postala je republika, a Kenijata prvi predsednik.

1969 – Grčka se povukla iz Saveta Evrope i time izbegla da zbog vojnog reĆŸima i krĆĄenja ljudskih prava bude izbačena iz te evropske institucije.

1979 – Grupa generala izvrĆĄila je vojni udar u JuĆŸnoj Koreji i preuzela vlast.

1983 – Ć iitski ekstremisti aktivirali su automobile bombe ispred američke i francuske ambasade u Kuvajtu. Pet osoba je poginulo, a 86 ranjeno.

1992 – Na indoneĆŸanskim ostrvima Flores i Babi u zemljotresu je poginulo najmanje 2.200 ljudi.

1993 – Rusi su na referendumu, prvom slobodnom izjaĆĄnjavanju od 1917. izglasali novi ustav kojim je predsednik Boris Jeljcin dobio ĆĄiroka ovlaơćenja. Spor oko ustava doveo je početkom oktobra do tragičnog konflikta sa komunistima i ekstremnim nacionalistima u kojem je poginulo viĆĄe od 150 ljudi.

2000 – Eritreja i Etiopija potpisale su u AlĆŸiru mirovni sporazum kojim je okončan dvogodiĆĄnji rat oko granica.

2000 – Umro je Ndabaningi Sitole (Sithole) jedan od vodećih crnačkih lidera 60-tih i 70-tih godina proĆĄlog veka. Bio je osnivač i predsednik Afričke nacionalne unije Zimbabvea, koju je osnovao 1963. godine.

2002 – U Beču je Stalni savet OEBS-a odlučio da produĆŸi mandate svojih misija na prostoru bivĆĄe Jugoslavije.

2003 – Umro je bivĆĄi predsednik AzerbejdĆŸana Hajdar Alijev (Heydar Aliyev) koji se na političkoj sceni te zemlje nalazio viĆĄe od 30 godina.

2005 – Američki predsednik DĆŸordĆŸ BuĆĄ izjavio je da je oko 30.000 gradjana Iraka poginulo u ratu u toj zemlji, od početka invazije 20. marta 2003. godine.

2008 – Umro Tasos Papadopulos, kiparski političar i drĆŸavnik koji je u periodu kada je bio predsednik Kipra (2003-2008) odbacio plan Ujedinjenih nacija za ponovno ujedinjenje ovog ostrva podeljenog od 1974. na turski deo, na severu i grčki deo, na jugu.

2012 – HaĆĄki tribunal osudio je generala Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira na doĆŸivotni zatvor, proglasivĆĄi ga krivim za genocid nad Muslimanima iz Srebrenice u leto 1995. godine.

2014 – Na zagrebački aerodrom Pleso sleteo je prvi avion iz Beograda posle 23 godine.

2015 – Predstavnici 195 zemalja usvojili su u Parizu globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promena i globalnog zagrevanja planete. Cilj sporazuma predstavlja odrĆŸavanje globalnog zagrevanja na ispod dva stepena, odnosno do 1,5 stepeni Celzijusa, kako su zatraĆŸile zemlje najviĆĄe pogodjene klimatskim promenama.

2020 – Generalni sekretar UN Antonio GutereĆĄ pozvao je drĆŸave da proglase vanredno stanje zbog klime na virtuelnom samitu povodom pete godiĆĄnjice Pariskog sporazuma.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.