Na danaĆĄnji dan 12. decembara
1958 – Umro je srpski matematiÄar, astronom i geofiziÄar Milutin MilankoviÄ, osnivaÄ katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu, tvorac teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je viĆĄe od 700 monografija, studija, udĆŸbenika i popularnih dela.
1586 – Umro je IĆĄtvan Batori (Istvan Bathory), knez Transilvanije od 1571. i poljski kralj od 1575, koji je tokom vladavine uspeo da konsoliduje prilike u zemlji i da osigura poljsku prevlast na Baltiku. Osnovao je univerzitet u Viljnusu 1579.
1821 – Rodjen je Gistav Flober (Gustave Flaubert), klasik francuskog realistiÄnog romana, autor dela „Gospodja Bovari“ zbog kojeg je bio optuĆŸen za povredu javnog morala („Buvar i PekiĆĄe“, „Sentimentalno vaspitanje“, „Salambo“, „IskuĆĄenja svetog Antonija“).
1863 – Rodjen je norveĆĄki slikar Edvard Munk (Munch) jedan od zaÄetnika ekspresionistiÄkog likovnog izraza. Radio je portrete (Ibzen, Strindberg, Malarme) i pejzaĆŸe, a medju njegovim najpoznatijim slikama su delo „Krik“ i „Devojke na mostu“.
1873 – U Srbiji je uveden dinar kao novÄana jedinica, Äime je otklonjen monetarni haos i upotreba viĆĄe od 40 vrsta tudjeg metalnog novca – dukata, forinti, talira.
1894 – Japanske trupe su poÄele invaziju Koreje.
1896 – Djuljielmo Markoni (Guglielmo Marconi) je u Londonu prvi put javno prikazao beĆŸiÄnu radiotelegrafiju.
1913 – Slika Leonarda da VinÄija (Vinci) „Mona Liza“ pronadjena je u Firenci, dve godine poĆĄto je ukradena iz pariskog muzeja „Luvr“.
1915 – Poleteo je prvi avion naÄinjen u potpunosti od metala, koji je konstruisao Nemac Hugo Junkers.
1915 – Rodjen je ameriÄki pevaÄ i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muziÄkih hitova poput pesama „Stranci u noÄi“ i „Njujork, Njujork“. Dobitnik je Oskara za film „Odavde do veÄnosti“.
1918 – Srpska vojska je po zavrĆĄetku Prvog svetskog rata uĆĄla u Zemun, Äime je okonÄana dvovekovna vladavina HabsburĆĄke monarhije u tom gradu.
1920 – Konstituisana je Ustavotvorna skupĆĄtina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Rad skupĆĄtine, kojom je predsedavao hrvatski politiÄar Ivan Ribar, trajao je viĆĄe od ĆĄest meseci i okonÄan je donoĆĄenjem Vidovdanskog ustava 28. juna 1921.
1940 – Kraljevina Jugoslavija je u Drugom svetskom ratu potpisala s Madjarskom pakt o veÄnom prijateljstvu, u nameri da poboljĆĄa odnose s NemaÄkom.
1958 – Umro je srpski pravnik i istoriÄar Slobodan JovanoviÄ, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznaÄajniji srpski pravni pisac i teoretiÄar drĆŸave u 20. veku. Tokom Drugog svetskog rata bio je predsednik jugoslovenske vlade u emigraciji u Londonu (1942-43), a posle rata je u odsustvu osudjen na 20 godina zatvora na procesu DraĆŸi MihailoviÄu. Umro je u emigraciji u Velikoj Britaniji. Rehabilitovan je odlukom OkruĆŸnog suda u Beogradu 26. oktobra 2007. godine.
1958 – Umro je srpski matematiÄar, astronom i geofiziÄar Milutin MilankoviÄ, osnivaÄ katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu, tvorac teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je viĆĄe od 700 monografija, studija, udĆŸbenika i popularnih dela.
1963 – Kenija je postala nezavisna drĆŸava u okviru Britanskog komonvelta s DĆŸomom Kenijatom (Jomo Kenyatta) kao premijerom. Na isti dan 1964. postala je republika, a Kenijata prvi predsednik.
1969 – GrÄka se povukla iz Saveta Evrope i time izbegla da zbog vojnog reĆŸima i krĆĄenja ljudskih prava bude izbaÄena iz te evropske institucije.
1979 – Grupa generala izvrĆĄila je vojni udar u JuĆŸnoj Koreji i preuzela vlast.
1983 – Ć iitski ekstremisti aktivirali su automobile bombe ispred ameriÄke i francuske ambasade u Kuvajtu. Pet osoba je poginulo, a 86 ranjeno.
1992 – Na indoneĆŸanskim ostrvima Flores i Babi u zemljotresu je poginulo najmanje 2.200 ljudi.
1993 – Rusi su na referendumu, prvom slobodnom izjaĆĄnjavanju od 1917. izglasali novi ustav kojim je predsednik Boris Jeljcin dobio ĆĄiroka ovlaĆĄÄenja. Spor oko ustava doveo je poÄetkom oktobra do tragiÄnog konflikta sa komunistima i ekstremnim nacionalistima u kojem je poginulo viĆĄe od 150 ljudi.
2000 – Eritreja i Etiopija potpisale su u AlĆŸiru mirovni sporazum kojim je okonÄan dvogodiĆĄnji rat oko granica.
2000 – Umro je Ndabaningi Sitole (Sithole) jedan od vodeÄih crnaÄkih lidera 60-tih i 70-tih godina proĆĄlog veka. Bio je osnivaÄ i predsednik AfriÄke nacionalne unije Zimbabvea, koju je osnovao 1963. godine.
2002 – U BeÄu je Stalni savet OEBS-a odluÄio da produĆŸi mandate svojih misija na prostoru bivĆĄe Jugoslavije.
2003 – Umro je bivĆĄi predsednik AzerbejdĆŸana Hajdar Alijev (Heydar Aliyev) koji se na politiÄkoj sceni te zemlje nalazio viĆĄe od 30 godina.
2005 – AmeriÄki predsednik DĆŸordĆŸ BuĆĄ izjavio je da je oko 30.000 gradjana Iraka poginulo u ratu u toj zemlji, od poÄetka invazije 20. marta 2003. godine.
2008 – Umro Tasos Papadopulos, kiparski politiÄar i drĆŸavnik koji je u periodu kada je bio predsednik Kipra (2003-2008) odbacio plan Ujedinjenih nacija za ponovno ujedinjenje ovog ostrva podeljenog od 1974. na turski deo, na severu i grÄki deo, na jugu.
2012 – HaĆĄki tribunal osudio je generala Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira na doĆŸivotni zatvor, proglasivĆĄi ga krivim za genocid nad Muslimanima iz Srebrenice u leto 1995. godine.
2014 – Na zagrebaÄki aerodrom Pleso sleteo je prvi avion iz Beograda posle 23 godine.
2015 – Predstavnici 195 zemalja usvojili su u Parizu globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promena i globalnog zagrevanja planete. Cilj sporazuma predstavlja odrĆŸavanje globalnog zagrevanja na ispod dva stepena, odnosno do 1,5 stepeni Celzijusa, kako su zatraĆŸile zemlje najviĆĄe pogodjene klimatskim promenama.
2020 – Generalni sekretar UN Antonio GutereĆĄ pozvao je drĆŸave da proglase vanredno stanje zbog klime na virtuelnom samitu povodom pete godiĆĄnjice Pariskog sporazuma.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.