Na danaĆĄnji dan 17. februar
1600 – Italijanski filozof, astronom i matematiÄar Djordano Bruno (Giordano) spaljen je u Rimu kao jeretik, na osnovu presude rimokatoliÄke inkvizicije.
1653 – Rodjen je kompozitor i violinista Arkandjelo Koreli (Arcangelo Corelli), osnivaÄ bolonjske violinske ĆĄkole i najznaÄajniji italijanski kompozitor u 17. veku baroknih dela za gudaÄke instrumente.
1673 – Francuski komediograf i glumac Ćœan Batist Poklen Molijer (Jean Baptiste Poquelin Moliere), umro je poĆĄto mu je pozlilo na pozornici dok je igrao u svojoj komediji „UobraĆŸeni bolesnik“. Jedan od najveÄih svetskih komediografa, napisao je viĆĄe od 30 pozoriĆĄnih komada medju kojima su najpoznatiji „UÄene ĆŸene“, „Tartif“, „Don Ćœuan“, „Mizantrop“.
1836 – Prvo srpsko diplomatsko-konzularno predstavniĆĄtvo, pod nazivom „Srpska agencija“, osnovano je u BukureĆĄtu ukazom kneza MiloĆĄa ObrenoviÄa. Njen ĆĄef je bio Mihajlo German, a sekretar Jovan GavriloviÄ.
1856 – U Parizu je umro nemaÄki pesnik Hajnrih Hajne (Heinrich Heine), jedan od najveÄih liriÄara 19. veka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignuÄem nemaÄkog romantizma i imala je ogroman uticaj na evropsko pesniĆĄtvo („Knjiga pesama“, „Romansero“, „Ata Trol“, „NemaÄka, zimska bajka“).
1864 – JuĆŸnjaÄka podmornica „Hanli“ je u AmeriÄkom gradjanskom ratu u Äarlstonu u JuĆŸnoj Karolini potopila torpedom severnjaÄki brod „Hustanik“, ĆĄto se smatra prvim uspeĆĄnim napadom podmornice na ratni brod u istoriji.
1909 – U tvrdjavi Fort sil u Oklahomi je umro poslednji poglavica ApaÄa Gojatlaj (Goyathlay, „Onaj koji zeva“), poznatiji kao DĆŸeronimo (Geronimo). Kao vodja plemena Äirikahua, predvodio je nekoliko ustanaka, a 1886. se predao ameriÄkoj vojsci.
1916 – Britanske i francuske trupe zauzele su u Prvom svetskom ratu Kamerun, nemaÄku koloniju u Africi.
1966 – Francuska je lansirala svoj prvi satelit s poligona u Sahari.
1972 – Donji dom britanskog parlamenta doneo je zakon o pristupanju Velike Britanije Evropskoj zajednici (kasnije Evropska unija).
1979 – Kina je napala Vijetnam reagujuÄi na upad vijetnamskih snaga u KambodĆŸu krajem 1978. i zbacivanje maoistiÄkog reĆŸima Crvenih Kmera. Tri sedmice kasnije bila je prisiljena da povuÄe svoje trupe.
1982 – Premijer Zimbabvea Robert Mugabe optuĆŸio je nekadaĆĄnjeg saborca DĆŸoĆĄuu Nkoma (Joshua), za uÄeĆĄÄe u zaveri i iskljuÄio ga iz vlade. Mugabe i Nkomo su se sedamdesetih godina zajedno borili protiv rasistiÄke vladavine belaca u JuĆŸnoj Africi.
1990 – ÄehoslovaÄka komunistiÄka partija iskljuÄila je iz Älanstva bivĆĄeg predsednika drĆŸave Gustava Husaka, bivĆĄeg premijera Ljubomira Ć trougala (Lubomir Strougal) i joĆĄ 20 visokih funkcionera koji su doĆĄli na vlast posle sovjetske vojne intervencije u ÄehoslovaÄkoj 1968.
1992 – Generalni sekretar UN Butros Butros-Gali (Boutros-Ghali) je preporuÄio razmeĆĄtanje 13.000 pripadnika medjunarodnih mirovnih snaga na teritoriji bivĆĄe Jugoslavije.
1995 – Albanci u Tetovu, u Makedoniji, poÄeli su masovne demonstracije zbog odbijanja vlasti da prizna tamoĆĄnji ilegalni „Albanski univerzitet“. U sukobima s policijom poginuo je jedan demonstrant, a veÄi broj je povreÄen.
1999 – Tokom albansko-srpskih pregovora u Rambujeu kod Pariza, NATO je utvrdio operativni plan za upuÄivanje vojnih snaga na Kosovo, pod nazivom „ZajedniÄki Äuvar“ (Joint guardian). NaÄelnik GeneralĆĄtaba Vojske Jugoslavije general-pukovnik Dragoljub OjdaniÄ je naredio jaÄanje borbene gotovosti jedinica VJ i preduzimanje mera za zaĆĄtitu drĆŸavne granice i odbranu teritorijalnog integriteta SRJ.
2002 – Prelaskom na evro, Francuska se oprostila od franka koji je 641 godinu bio njena valuta.
2003 – Po nalogu haĆĄkog Tribunala na Kosovu su uhapĆĄeni pripadnici rasformirane OslobodilaÄke vojske Kosova (OVK) i izruÄeni tom sudu: Haradin Balja, Isak Musliu i Agim Murtezi. To je prvo hapĆĄenje osoba po nalogu tog suda koje je obavio Kfor. Protiv Agima Murtezija sud je povukao optuĆŸnicu zbog zamene identiteta.
2004 – Umro je bivĆĄi predsednik Meksika Hoze Lopez Portiljo (Jose Portillo).
2006 – Oko 1.800 ljudi nestalo je u bujici blata na jednoj farmi na istoku Filipina.
2008 – Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost. Do kraja 2008. Kosovo su priznale 53 drĆŸave, medju kojima su SAD, Australija, Avganistan, Turska, Albanija, Senegal i 20 Älanica Evropske unije.
2009 – U Tribunalu UN u Pnom Penu (KambodĆŸa) poÄelo je sudjenje Kaing Guek Eavi, prvom od pet lidera „Crvenih Kmera“, odgovornih za smrt viĆĄe od 1,7 miliona ljudi. Sudjenje je poÄelo tri decenije posle vladavine ĆĄefa tog reĆŸima, Pola Pota.
2012 – NemaÄki predsednik Kristijan Vulf (51) podneo je ostavku poĆĄto je drĆŸavno tuĆŸilaĆĄtvo Hanovera podnelo zahtev da mu se oduzme imunitet, da bi protiv njega bila pokrenuta kriviÄna istraga. Kancelarka Angela Merkel je time drugi put ostala bez ĆĄefa drĆŸave.
2014 – Argentinska agencija za radiodifuziju odobrila je plan da se vodeÄa latinoameriÄka medijska grupa „Klarin“ podeli na ĆĄest delova, ĆĄto se smatra poÄetkom procesa protiv medijskih monopola u toj zemlji.
2015 – Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojio rezoluciju o Ukrajini na predlog Rusije, u kojoj se istiÄe nezavisnost te zemlje i poziva na poĆĄtovanje sporazuma o primirju iz Minska.
2020 – Preminuo je Hari Greg (Hanry Gregg) nekadaĆĄnji golman ManÄester junajteda, koji je preĆŸiveo avionsku nesreÄu na minhenskom aerodromu 1958. kada su poginula 23 putnika meÄu kojima osam igraÄa njegovog kluba.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.