Amerika mora da pokaลพe ลกta su njena oฤekivanja kad je reฤ o srpsko-ameriฤkim odnosima, rekla je u utorak bivลกa ameriฤka drลพavna sekretarka Medlin Olbrajt u zavrลกnici tzv. sasluลกanja u Spoljno politiฤkom odboru Predstavniฤkog doma i „podsetila“ da Amerika ima ekonomske i diplomatske instrumente da na to utiฤe.
Na pitanje kako da SAD povrate znaฤajnu ulogu i uticaj na Zapadnom Balkanu, posebno kada je reฤ o pregovorima izmeฤu Beograda i Priลกtine, Olbrajt je rekla da bi nova ameriฤka administracija morala da ima u vidu da, kako je navela, nisu svi u Srbiji saglasni sa politikom i potezima koje povlaฤi predsednik Srbije Aleksandar Vuฤiฤ.
„Ako kaลพemo da se za neลกto zalaลพe vlada SAD, onda to ima znaฤaja. Znaฤajan deo naลกeg zadatka je da im se jasno poruฤi da ne mogu da budu deo EU, ukoliko nastave da rade to ลกto rade, na naฤin na koji to rade. Amerika bi morala da pokaลพe ลกta su njena oฤekivanja od srpsko-ameriฤkih odnosa. Moramo da shvatimo da u Srbiji ima snaga koje ลพele bolje odnose sa SAD. Nije sve u Srbiji negativno. Oni ลพele da budu tretirani na drugaฤiji naฤin, a mi imamo ekonomske i diplomatske instrumente da na to utiฤemo“, rekla je Olbrajt i osvrnula se na status juลพne srpske pokrajine. Ona, naime, smatra, da Kosovo treba da razvija svoju drลพavnost, a da Srbija ne treba da stopira taj proces.
Ona je u utorak, na „sasluลกanju“ sa ciljem da se novoj administraciji Dลพoa Bajdena daju preporuke po pitanju politike prema Zapadnom Balkanu i Srbiji, rekla da bi Vaลกington trebalo da podrลพi demokratski razvoj drลพava Balkana. Kao prepreku tome vidi Rusiju i Kinu, koje, kako je kazala, na podruฤje Zapadnog Balkana unose nestabilnost.
โSa kojima Srbija razvija saradnju“, primetila je, „usput“, Olbrajtova.
Olbrajt je elaborirala na Odboru strategiju prema regionu, iz tri dela:
โPotrebno je da uspostavimo ฤvrลกฤu saradnju sa Evropskom unijom, u kojoj ลกest zemalja Zapadnog Balkana ลพeli ฤlanstvo. Potrebno je pojaฤati borbu protiv korupcije, koja znaฤajno ลกteti politiฤkim institucijama i uruลกava vladavinu prava u regionu. Govorim o zarobljenim drลพavama prema kojima je potrebno razviti regionalnije orijentisan pristup. Strategija treba da pomaลพe pojedinaฤnim drลพavama u reformama i da ih nagradi, ali i da se izvrลกi pritisak na one koje to ne ฤine“, sumirala je svoje sugestije Bajdenovom timu Olbrajtova.
Ona je ukazala da je proลกlo viลกe od dve decenije od kada je ameriฤka administracija, ฤiji je i ona bila akter, bila ukljuฤena u reลกavanje otvorenih pitanja na Zapadnom Balkanu, poput sukoba na Kosovu i postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Po ta dva pitanja, Olbrajtova rezimira uฤinak politike od pre dve decenije i konstatuje:
โDanas je Balkan mirniji nego pre 25 godina. Zemlje se nisu dezintegrisale“.
A kao problem vidi da, kako kaลพe, korumpirani lideri koriste nacionalna pitanja da bi se odrลพali na vlasti, dok Rusija i Kina destabilizuju region.
Na samom kraju debate, u kojoj, inaฤe, Vaลกingtonski sporazum uopลกte nije bio tema, ponovo se kratko oglasio Janoลก Bugajski, podseฤanjem da, pored vojne saradnje Srbije i Rusije, i NATO ima dosta zajedniฤkih aktivnosti sa srpskom vojskom.
„To moramo razvijati. Moramo da utiฤemo na to da se okonฤaju zajedniฤke vojne veลพbe Rusije i Srbije i jasno da stavimo do znanja da bi dalja nabavka vojne tehnologije iz Rusije, kao ลกto je npr. protivvazduลกni sistem S400, izazvala ameriฤke sankcije Srbiji“, poruฤio je i Bugajski.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com