U trendu

Server: Burna reakcija vlasti Srbije zbog pisma kongresmena dokazuje krivicu

Američki profesor Danijel Server (Daniel Serwer) ocenio je da burna reakcija vlasti Srbije na pismo sedmoro kongresmena koji su zatražili sankcije Srbiji, samo dokazuje krivicu.

„Da nisu korumpirani i da je sloboda medija zastupljena – ne bi bilo tako ekstremne reakcije“, rekao je Server za Glas Amerike (Voice of America – VoA).

Grupa američkih kongresmena zatražila je nedavno od predsednika SAD Džozefa Bajdena (Joseph Biden) da razmotri uvodjenje sankcija onima koji destabilizuju Zapadni Balkan i optužili predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je produbio korupciju i da vrši pritisak na medije.

Server, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins (Johns) i stručnjak za Balkan rekao je da pismo ne predstavlja ništa drugo do pokušaj da se naglase pitanja koja članovi Kongresa smatraju veoma važnim, izmedju ostalog, borba protiv korupcije i sloboda medija u Srbiji.

„Naravno da njihov broj predstavlja veoma mali procenat članstva Kongresa, ali sa druge strane njihov angažman ipak iziskuje napor. Nesumnjivo je da o temama koje su pomenuli osećaju snažnu posvećenost – imajući u vidu da su na pismo stavili svoj potpis, tako da se ne može reći da je njihovo obraćanje trivijalno“, rekao je Server.

Pismo su potpisali kongresmeni: Radža Krišnamorti (Raja Krishnamoorthi), Riči Tores (Ritchie Torres), Dejvid N. Sisilin (David N. Cicilline), Jan Šakovski (Jan Schakowsky), Džejms P. Mekgavern (James P. McGovern) i Majk Kvigli (Mike Quigley).

Prema rečima Servera, američku politiku delom vode i pitanja od značaja za Kongres, iako je odnos tog tela prema spoljnoj politici prilično udaljen, jer vodjenje spoljne politike spada u domen izvršne vlasti.

„Ali, ukoliko izvršne vlasti dobiju neku informaciju od Kongresa, pogotovo nešto sa čime bi se mogle saglasiti – dogodi se da počnu da se bave tim pitanjem“, rekao je Server.

Dodao je da taj dokumet i samo obraćanje američkom predsedniku možda nemaju veliku moć, ali da imaju odredjeni uticaj. Server je rekao da je siguran da su potpisnici pisma od svog osoblja u Kongresu zatražili da informišu zvaničnike administracije i upitaju ih šta se može preduzeti u vezi sa pitanjima na koja su ukazali.

„Sa ljudima u Stejt departmentu razmatraju moguće sankcije u vezi sa korupcijom ili vid demarša zbog medijskih sloboda. Dakle, ovo je više pitanje uticaja, a ne moći, ovde se radi o nekoj vrsti meke moći“, ocenio je stručnjak.

Pismo članova Kongresa Bajdenu objavljeno je u nedelji tokom koje je lider Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Djilas boravio u SAD gde se sastao sa američkim zvaničnikom Gabrijelom Eskobarom (Gabriel Escobar).

Kako prenosi VoA, to je izazvalo žestoke kritike i reakcije iz redova srpskih vlasti, uz tvrdnje da Djilas podriva interese srpske države.

Server je rekao da takve reakcije ukazuju na poentu da Srbija nije konsolidovana demokratija, jer nije u stanju da toleriše potpuno legitimne aktivnosti svojih gradjana u razgovoru sa strancima. .

„Nije moguće navesti ili naterati kongresmena da napiše pismo. Budimo ozbiljni. Tako nešto može biti napisano na osnovu pažljivog analiziranja i ispitivanja, ako ne samih članova Kongresa, onda njihovih saradnika. Srpski opozicionar (Djilas) mogao je posetiti Vašington i ukazati na značaj borbe protiv korupcije u Srbiji. To je moguće i normalno“, rekao je Server.

Prema njegovim rečime, američke diplomate, uključujući državnog sekretara, ohrabreni su da se sastaju sa predstavnicima opozicije, nevladinim organizacijama i širim slojevima društva.

Pismo sedmoro članova Kongresa treći je dokument u kojem se pominje Srbija koji je u poslednje vreme upućen američkom predsedniku. Početkom oktobra kongresmeni i članovi Albanskog kokusa obratili su se Bajdenu i državnom sekretaru Entoniju Blinkenu (Anthony) tražeći veće angažovanje SAD u sporu Kosova i Srbije.

U danima nakon toga dvojici državnika obratile su se albanske, bošnjačke i crnogorske dijasporske organizacije izražavajući zabrinutost zbog, kao su ocenile, sve ratobornijeg ponašanja vlade u Beogradu prema Crnoj Gori, Kosovu i Bosni i Hercegovini i založili se za veći i aktivniji angažman Vašingtona u regionu Zapadnog Balkana.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.