U trendu

Čvorović: Ključevi identiteta u Cetinjskom manastiru, Djukanoviću pomaže Vučić

Profesor Pravnog fakuleta Univerziteta u Kragujevcu Zoran Čvorović izjavio je da odluka mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da ne odustane od Cetinjskog manastira, kao mesta gde će biti ustoličen, „pokazuje koliko je bilo važno da novi mitropolit bude neko ko nije ‘izvanjac’ i ko samim tim odlično poznaje specifične crnogorske prilike, istoriju i ljude“, jer bi, u suprotnom, to imalo dalekosežne posledice.

„Izmeštanje ustoličenja iz petovekovnog sedišta mitropolije crnogorsko-primorske bilo bi u javnosti shvaćeno kao pobeda onih koji tvrde da je Srpska crkva u crnogorskoj prestonici inostrana i okupatorska ustanova. Posle izmeštanja ustoličenja usledili bi zahtevi, pravdani očuvanjem reda i mira na Cetinju, da se sa Cetinja iseli i sedište mitropolije. Oni koji nazivaju SPC ‘Crkvom Srbije’ prihvatili bi da ta Crkva ima sedište u Podgorici, kao što država Srbija ima ambasadu u tom gradu“, naveo je pravni istoričar Čvorović, u razgovoru za Betu.

Kako je rekao, takvi „jedino ne mogu da prihvate da srpski mitropolit stoluje u Cetinjskom manastiru“ jer se u Crnoj Gori „ključevi crkvenog, državno-pravnog i nacionalnog kontinuiteta“ nalaze u njemu pa su pobornicima „nesrpskog, crnogorskog identiteta nužne tapije nad Cetinjskim manastirom i Ostorgom“.

„Pošto se pokušaj pravljenja državne crkve u Crnoj Gori sprovodi prema ukrajinskom modelu, treba se setiti da su se u Ukrajini na udaru sekularizacije najpre našli najstariji kijevski hramovi: Andrejevski i Sofijski sabor“, naglasio je Čovorović.

„Odluke u vezi sa ustoličenjem mitropolita Joanikija, svedoče, s jedne strane, da je Crna Gora dobila duhovnog pastira koji želi da joj donese mir, kao što su radili i njegovi prethodnici, pre svih sveti Petar Cetinjski mireći zakrvljena crnogorska i brdska plemena. Očigledno je da je novi mitropolit spreman da za to podnese najveću odgovornost i žrtvu. S druge strane, sadašnja pozicija mitropolita Joanikija po mnogo čemu opominje na Njegoševu, koji je bio tudjin medju svojima“, ocenio je Čvorović.

On je ukazao da je ustoličenje mitropolita Joanikija za crnogorskog predsednika Mila Djukanovića „važan dogadjaj za mobilizaciju pristalica i odbranu stečenog političkog položaja i moći“ jer mu „podsticanje mržnji i podela služi kao osnovno sredstvo za destabilizaciju vlasti sadašnje parlamentarne većine“.

Kako je istakao, Djukanoviću u tome „očigledno zdušno pomaže“ predsednik države Aleksandar Vučić, koji, kako je rekao, preko pojedinih, provladinih analitičara „podgreva atmosferu oko ustoličenja i širi srbijansko anticrnogorstvo, a uz to nesporno kontroliše delove DF-a, čiji se sav višegodišnji rad svodi na zapaljivu patriotsku retoriku“.

„Vučiću je u predizbornoj godini dobrodošao svaki dogadjaj u kome može da igra ulogu navodno nespornog lidera ‘srpskog sveta’. Tako stvarni interesi srpskog naroda u Crnoj Gori i Republici Srpskoj postaju deo predizborne kampanje Vučića i taoci njegove političke budućnosti. To je, pokazali su dogadjaji iz devedesetih, krajnje opasno i nacionalno štetno“, opomenuo je Čovorović.

Prema njegovim rečima, „to što iz SAD i EU nema kritika na račun Vučića zbog propagandne priče o ‘srpskom svetu’ i mešanja u crnogorske političke prilike jasno pokazuje da je reč o običnom verbalizmu za unutrašnju političku upotrebu“.

„Najveće žrtve takvog verbalizma su Srbi u Crnoj Gori pošto se pitanje stvarnih garancija njihovog identiteta do sada ozbiljno nije otvorilo“, rekao je Čvorović.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.