U trendu

Dejton 25 godina posle: Konstantno na udaru revizionista

BANJALUKA – Dvadeset pet godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat, ali i uspostavljen izbalansiran i pravedan sistem suživota i funkcionisanja u Bosni i Hercegovini, ne jenjavaju težnje za njegovom revizijom, ocenjuje za Tanjug profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja.

On, međutim, ističe da, barem formalno, u ovom momentu do toga ne može doći.

Da bi se, kako kaže, takav sporazum, koji je garantovalo pet velikih sila i unutrašnji akteri sa jugoistoka Evrope – Srbija, Hrvatska i BiH, promenio, trebalo bi da postoji saglasnost svih, kao i unutrašnjih aktera u BiH, Srba, Hrvata i Bošnjaka, koji su i prihvatila da žive u takvoj državi.

Šolaja napominje da za sada za to niti ima unutrašnjeg konsenzusa u Bosni niti na spoljašnjem planu.

„Srbija verovatno ne bi prihvatila nikakve promene Dejtona, a ne bi moglo biti reči ni o konsenzusu međunarodne zajednice jer se ni Rusija ne bi složila sa promenama sporazuma koje bi išle na štetu Republike Srpske“, precizirao je Šolaja.

Zato je, kako kaže, izmena ustavnih odnosa moguća samo „defakto“, kroz ponašanje visokog predstavnika, koji, zahvaljujući svojoj poziciji, kao i činjenici da mu je od 1997. godine Savet za implementaciju mira u BiH dao snažna izvršna, takozvana „bonska ovlašćenja“, može da nameće neke odluke, čak i da menja neke predstavnike izabrane od strane naroda.

Dejtonski mirovni sporazum je parafiran 21. novembra 1995. godine u bazi Rajt Peterson u Dejtonu, u američkoj saveznoj državi Ohajo, a zvanično je potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.

„Sporazum je rezultat dvonedeljnih pregovora koje su organizovale i vodile zemlje Kontakt grupe – SAD, Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Rusija. Potpisale su ga tri zemlje: Srbija, Hrvatska i tadašnja Republika Bosna i Hercegovina, koja, po Dejtonu, ima apsolutno novi pristup i način na koji je izvršeno unutrašnje uređenje, a to je konstitutivnost tri naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka i dva entiteta“, ističe Šolaja.

Funkcionisanje institucija u BiH, prema rečima Šolaje, počiva na tri bazna principa: „konsenzus, rotacija u predstavljanju i paritet, odnosno jednaka predstavljenost u svim institucijama“.

Međutim, kako kaže, još od početaka primene sporazuma postoje snažne snage koje se zalažu za centralizaciju i unitarizaciju BiH, a one se dominantno nalaze u redovima bošnjačkog naroda i njihovih političkih partija.

„Izražava se težnja za revizijom Dejtona na taj način što bi sve više jačale zajedničke funkcije u Sarajevu a na račun funkcija koje su date dvama entitetima, Federaciji BiH i Republici Srpskoj“, ukazuje on i dodaje da je veći deo života, posebno prema izvornim odredbama Dejtonskog sporazuma, regulisan u entitetima.

Ali, naglašava, visoki predstavnik, koji ima dosta jaku podršku od strane zapadne međunarodne zajednice je u nekih 60-ak navrata insistirao na centralizaciji nekih funkcija, kako bi se odgovornost prebacila na nivo zajedničkih institucija u Sarajevu.

Visoki predstavnik nametne neki propis a zatim se insistira da bude usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, opisuje Šolaja „transfer nadležnosti“ na Sarajevo.

„Samo se kaže ‘da se ne zovu državne nego zajedničke institucije’, s namerom da bi se jednog dana, u promeni dejtonskog Ustava, išlo ka centralizaciji i unitarizaciji BiH. Sigurno da bi tako nešto listom prihvatili Bošnjaci“, objašnjava on.

Za njega su dve najizrazitije odluke koje su „centralizovane“ i postavljene na zajednički nivo, zahvaljujući takozvanom ugovoru među entitetima, „formiranje jedinstvene poreske uprave i stvaranje jedinstvenog poreza i reforma odbrane koja je dovela do jedinstvenih Oružanih snaga BiH“ što je pre toga, ističe, bilo po entitetima.

Upitan da li postoji opravdana bojazan da, bilo kroz reviziju Dejtona ili nekom, eventualno novom mirovnom konferencijom, dođe do potpunog razvlašćivanja Republike Srpske, Šolaja odgovara da je tako nešto u ovom momentu nerealno u formalnom pogledu, dok takva mogućnost postoji „samo na terenu“.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.