U trendu

Hrvatima rođenim 1962. godine penzije padaju za 27 odsto

Svi građani Hrvatske rođeni 1962. godine i kasnije imaće 27 posto niže penzije, piše Večernji list, navodeći da to proizlazi iz najnovijeg Programa konvergencije koji je, zajedno s Nacionalnim programom reformi, vlada premijera Andreja Plenkovića prihvatila prošlog četvrtka.

Hrvatska za penzije izdvaja približno 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno oko 38 milijardi kuna (5,1 milijardi evra), a vladine projekcije su da će se do sredine ovog stoleća javni izdaci za penzije spustiti na oko 7,2 odsto BDP-a.

Znatnije smanjenje javnih izdataka počelo bi, navodi vlada u programu, od 2027. godine, jer će, pored države, penzije u većem broju početi da isplaćuju i privatni penzioni fondovi.

To smanjenje biće utoliko značajnije, pošto penzioneri koji će primati penziju iz oba stuba neće imati dodatak od 27 posto na deo penzije koji se isplaćuje iz prvog stuba, poručuju iz vlade.

Svi su oni obavezni osiguranici drugog stuba, koji 15 posto svojih penzionih doprinosa uplacuju u prvi stup, a pet posto u drugi stup.

Dodatak je po važećem zakonu sastavni deo formule za obračun penzije, a uvela ga je vlada Iva Sanadera 2007. godine, jer su novi penzioneri postajali socijalni slučajevi.

Od 2010. godine taj dodatak iznosi 27 odsto, ali problem je što se isplaćuje samo osiguranicima prvog stuba.

Zaposlene osobe rođene 1962. godine i kasnije obavezni su članovi oba penziona stuba, i mada u prvi uplaćuju više doprinosa, pravo na dodatak neće se proširiti i na njih.

Strateški dokument vlade odnosi se na razdoblje 2017-2020. godine.

Kako se objašnjava, ukoliko imaju dovoljno staža, žene rođene 1962. moći će u prevremenu penziju već 2019. godine, a muškarci 2022. godine, a penzije će im biti 27 odsto niže od penzionera rođenih 1961. godine.

Uslovi za redovnu penziju za žene nastupaju 2026. a za muškarce od 2027. godine. Prema simulaciji koju je pripremio Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta pokazuje da je za ženu koja je ceo radni vek zarađivala prosečnu bruto platu (što bi bila plata nastavnika u školi) razlika u penziji čak 514 kuna (69 evra).

Umesto da dobije 2.845 kuna (382 evra), koliko i nastavnica rođena godinu dana pre, njena bi penzija za identičan staž od 36,5 godina pala na 2.331 kunu (313 evra), navodi Večernji list.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.