ZAGREB – Hrvatski trgovci i proizvođači hrane koji budu uhvaćeni u varanju potrošača od sredine decembra plaćaće znatno veće kazne, a veterinarske, poljoprivredne i druge inspekcije će prevarante moći da love i onlajn, putem „tajne kupovine“.
To su samo neke od novosti koje na snagu stupaju 14. decembra, kada za sve zemlje članice EU počinje da važi nova uredba o službenim kontrolama primena propisa o hrani i hrani za životinje.
Reč je o novom, boljem setu mera nadzora i kontrole kompletnog poljoprivredno-prehrambenog lanca, koje su Evropski parlament i Savet prihvatili u martu 2017. godine, a zemlje članice dužne su da ih primenjuju od kraja 2019. godine, prenisi Novac.hr.
Kako je objašnjeno u tekstu uredbe, ideja je da se postigne bolji i stroži inspekcijski sistem u 800 milijardi evra vrednoj evropskoj industriji proizvodnje hrane, koju je poslednjih godina potresao niz skandala.
Portal navodi primer iz 2013. godine, kada je otkriveno da je evropskim potrošačima podvaljivana hrana deklarisana kao govedina, iako se u stvari radilo o konjskom mesu ili novijeg šokantnog otkrića da se u poljskim klanicama kolju bolesne krave, čije se meso prodaje u marketima.
Poslednja uredba kojom je EU definisala okvire inspekcijskog nadzora nad proizvodnjom hrane donesena je još 2004, pa se novom legislativom pokušava stati na kraj prevarantskim praksama u segmentu proizvodnje hrane, a u tome bi trebalo da pomognu i nove, veće kazne.
Tačnije, države članice će u svoje zakone uvesti kazne koje će u finansijskom smislu morati da budu veće od koristi koju je počinitelj ostvario prevarom, a iako se preporučuje da se one određuju kao postotak prihoda, države članice same će moći da odaberu da li će prihvatiti baš taj model.
Novost za inspektore biće mogućnost da anonimno na internetu kupuju uzorke hrane koje će potom testirati, a ako se pokaže da nisu u skladu sa uredbama, prekršitelji će moći da budu automatski kažnjeni, a to je do sada moglo da se radi samo uz zvanične najave.
Uredba će inspekcijske službe zemalja članica prisiliti da sukladno riziku samostalno “targetiraju” inspekcijske nadzore tamo gđe su potrebni – da češće i redovitije nadziru one segmente proizvodnje i proizvođače u kojima su nesukladnosti učestalije, da donose ad hoc odluke o nadzorima, a pojednostavit će se i sustav testiranja uzoraka, tako da će neke jednostavnije pretrage, kao što je otkrivanje trihineloze u mesu, moći da rade i laboratorije koje za to nemaju posebne seertifikate.
Strožim kontrolama bit će podvrgnut i uvoz hrane iz trećih zemalja, za koje je dosad vrijedio neujednačen sustav na vanjskim granicama Unije, a sada će on biti ujednačen.
Kolike će kazne biti u Hrvatskoj znaće se sa nacrtom novog zakona, ali dosadašnje maksimalne kazne su išle i do 100.000 kuna (13.000 evra), što često nije bilo u ispravnom odnosu sa korišću koja je ostvarena počinjenjem prekšaja, navodi Novac.hr.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com