Politički analitičar Cvjetin Milivojević je za agenciju Beta ocenio da političke promene koje su rezultat nedavno održanih opštih izbora u Bosni i Hercegovini neće izazvati drastične promene u regionu, ali postoji opasnost da zbog izbora za hrvatskog člana Predsedništva dodje do promena na unutrašnjepolitičkom planu, ili čak višemesečne krize usled neformiranja centralnih državnih organa.
Još jedna stvar do koje će doći prilikom prekompozicije vlasti, po Milivojeviću, jeste i da će Republiku Srpsku u sva četiri organa izvršne vlasti predstavljati oni koji imaju izborni legitimitet, odnosno SNSD, zato što je u prethodnom sastavu bilo „prekida u komunikaciji“.
Stav Republike Srpske i srpskog dela predsedništva će ličiti na stav Milorada Dodika, ali Dodik neće stvarati probleme političkom funkcionisanju Bosne i Hercegovine ako „bude nastupao u okviru Ustava i Dejtonskog sporazuma“.
Milivojević smatra da će kantoni postati važan nivo vlasti, zbog političkih promena u Federeaciji Bosne i Hercegovine, zato što Čović očigledno neće „sedeti skrštenih ruku“.
„Kandidat za predsednika hrvatskog člana Predsedništava Bosne i Hercegovine Željko Komšić je, izgleda, izabran u ime Hrvata, a ne glasovima Hrvata. U Zapadnoj Hercegovini, gde živi najviše Hrvata, Komšić je dobijao glasove u promilima, a ne procentima. To znači da su, za članove predsedništva, Srbi izabrali srpskog nacionalistu, Bošnjaci bošnjačkog nacionasitu, a Hrvati gradjanskog ‘ekstremistu'“, kazao je Milivojević.
On procenjuje da, zato što su Hrvati u brojčanom smislu manjina u BiH, iako predstavljaju jedan od tri konstitutivna naroda, oni „učiniti sve da se borba prenese na niži nivo vlasti – kantone, umesto na nivo entiteta“.
„Hrvati će smatrati da nemaju meritornog predstavnika u Predsedništvu. HDZ je u svim kantonima gde postoji hrvatska većina osvojio apsolutnu pobedu, i oni će borbu preneti na kantone“, rekao je Milivojević.
On je podsetio da se Dom Naroda Bosne i Hercegovine ne može konstituisati bez hrvatskih predstavnika.
„Ako dodje do toga, može doći do Ustavne krize i usporenog formiranja parlamenta i Vlade Federacije, a ako ne konstituišete organe entiteta, nema konstituisanja ni drugih organa u BiH. Najvažnije odluke se u Predsedništvu moraju doneti konsenzusom, ali će biti problem, na primer, kod formiranja saveta ministara… Centralni nivoi će biti ‘Sizifov posao'“, rekao je Milivojević i dodao da će se organi Republike Srpske vrlo brzo kostituisati.
On navodi i da potencijalna politička kriza postoji i zbog optužbi lidera Socijal-demokratske partije Denisa Bećirovića, koji optužuje SDA za izborni inžinjering, jer se pojavilo 100.000 nevažećih glasača, uz konačnu razliku od nekoliko procenata, „što može da znači da je veliki deo gradjanskih birača bio nateran od strane nekoga da umesto za Bećirovića glasaju za predstavnika Hrvata“.
Po njegovim rečima, u toku ovih izbora je postalo očigledno da je više globalnih aktera zainteresovano za dešavanja u Bosni i Hercegovini.
„Promene već vidimo, moglo je da se oceni da Bosnom i Hercegovinom upravljaju najveće tri sile NATO-a, a poslednjih godina su se u trku i izgradnju svojih interesnih sfera uključili Rusija i Turska, kao ‘igrači’ koji podržavaju dve različite strane, ali koje nemaju sukobljen interese“, kazao je Milivojević.
On je ocenio da je strano mešanje to što je predsednik Rusije Vladimir Putin primio Dodika u posetu, da je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan jedan od svojih poslednjih predizbornih govora održao u Sarajevu i da je premijer Hrvatske Andrej Pleković bio glavni i poslednji govornik na završnoj konferenciji bosanskohercegovačkog HDZ-a.
Istoričar: Bez dogovora Hrvata i Bošnjaka nema stabilne BiH
Hrvatski istoričar Ivo Banac ocenio je danas da bez sporazuma i dogovora izmedju Hrvata i Bošnjaka ne može biti stabilne BiH.
„Moj aksiom u vezi BiH je sledeći – bez sporazuma i dogovaranja izmedju Hrvata i Bošnjaka ne može biti stabilne BiH“, rekao je Banac za regionalnu N1 televiziju povodom nedeljnih izbora u BiH.
On je ocenio da su „izvori problema uvek dolazili sa srpske strane pod sponzorstvom Beograda“, iako je, dodao je, bilo nekih pokušaja usmeravanja srpske politike u drugom smeru.
„Do onog trenutka dok ne dodje do diferencijacije u srpskoj politici u BiH, recimo da se ova afera Davida Dragičevića stvarno zahuktala i da smo došli do stvarnih saznanja šta je ta Dodikova polukriminalna vlada radila, možda bi situacija bila nešto bolja“, rekao je Banac.
Najviše pažnje u Hrvatskoj izazvala je pobeda kandidata Demokratske fronte Željka Komšića u trci za člana Predsedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. On je pobedio dosadašnjeg člana državnog vrha i predsednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića koji je imao podršku vlasti u Hrvatskoj.
„Mislim da nakon ovih izbora moramo zaključiti da je krahirala jedna hrvatska politika koja je dosta vremena bila na delu. Ona je došla kraju i ne može se više obnavljati na način kako su to dva stupa izvršne vlasti u Hrvatskoj praktikovala kroz prethodnih nekoliko godina. I predsednica i premijer su postali, ništa drugo nego, portparoli Čovića, potpuno se vezali uz njegovu politiku i dopustili da on nametne svoje teze hrvatskoj spoljnoj politici“, rekao je Banac.
Upitan o tome što je deo hrvatske politike upravo u Dodiku video saveznika u BiH, Banac je odgovorio da je to bilo na štetu hrvatske politike. On je dodao da Dodik „u ovom trenutku ima u svojim rukama podršku Moskve i Beograda i ide sada u jednu destruktivnu akciju“.
„Druga strana se takodje mora organizovati. To je ono što (Dragan) Čović nije želeo i što je sprečavao i sada Hrvati u BiH moraju doći k sebi i potražiti onu politiku koja će zaustaviti ove negativne trendove vezane uz Čovića i njegove sponzore“, naveo je Banac.
Na pitanje da li se moći da se konstituiše vlast u BiH, Banac je odgovorio da misli da će se ići „do ivice u nizu političkih situacija“, a da će puno zavisiti o reakciji EU i drugih zapadnih sila, ali od namera i do kojih granica želi ići Rusija.
„Mnogo toga je otvoreno. Kada bi se morao kladiti, mislim da bih odabrao manje alarmantije rešenje u ovom trenutku i mislim da će se to nekako srediti, ali dozvoljavam da Dodik zbilja nateže konopac i on će početi sa nizom provokacija koje će još više uzdrmati situaciju u BiH“, ocenio je Banac.
Upitan kako vidi politiku Željka Komšića, Banac je rekao da on pripada „davno propaloj politici koja je došla kraju u maju 1980“ i da ga ne vidi „kao čoveka rešenja“, ali i ocenio da će na razne načine „podstaći razmišljanja o tome kako da se neka žarišta u BiH reše na drugačiji način“.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com