Rezultati trลพiลกta rada na Zapadnom Balkanu nastavili su da se poboljลกavaju.
Ovaj pozitivan trend ide sporijim tempom nego prethodne godine i uprkos snaลพnom ekonomskom rastu u regionu, navodi se u izveลกtaju koji su danas predstavili Svetska banka i Beฤki institut za meฤunarodne ekonomske studije.
Prema izveลกtaju „Trendovi na trลพiลกtu rada na Zapadnom Balkanu 2019“ od drugog kvartala 2017. do drugog kvartala 2018. otvoreno je oko 68.000 novih radnih mesta, u poreฤenju sa 231.000, koliko ih je otvoreno godinu dana ranije.
Nasuprot tome, rast BDP-a u regionu povecฬao se sa 2,5 odso u 2017. na 3,9 odsto u 2018. godini.
Albanija i Crna Gora beleลพe najvecฬi rast zaposlenosti u regionu, od po 3,3 odsto, a sledi ih Severna Makedonija sa rastom od 2,1 odsto.
Vecฬina novih radnih mesta otvorena je u industriji i uslugama. ลฝene su i dalje bile nedovoljno zastupljene na trลพiลกtima rada Zapadnog Balkana, ali se viลกe od polovine povecฬanja zaposlenosti odnosilo na njih, ukazuje se u izveลกtaju.
U proseku, trลพiลกta rada u ovom regionu zabeleลพila su poboljลกanja u stopama aktivnosti (od 0,5 procentnih poena na 62,8 odsto) i stopama zaposlenosti (od jednog procentnog poena na 52,9 odsto), ali su i dalje daleko ispod evropskih standarda.
Nezaposlenost je dostigla istorijske minimume u vecฬini zemalja Zapadnog Balkana, beleลพecฬi pad sa 16,2 odsto na 15,3 odsto u proลกloj godini. Nacionalne stope su se kretale od oko 12 odsto u Srbiji i Albaniji, do 29 odsto na Kosovu.
U regionu je takoฤe doลกlo do znatnog smanjenja dugoroฤne nezaposlenosti, sa vrhunca od 1,5 miliona ljudi u 2011. godini na 776.000 u drugom kvartalu 2018. godine. Ipak, nezaposlenost je i dalje znaฤajan izazov na Zapadnom Balkanu, buducฬi da su stope dva do tri puta vecฬe nego u zemljama EU, navodi se u izveลกtaju.
Dodaje se da neformalno zapoลกljavanje, jedan od glavnih izazova trลพiลกta rada Zapadnog Balkana, i dalje raste u Albaniji i Severnoj Makedoniji, ali u Srbiji opada.
Procena je da su uglavnom mladi ljudi, starije ลพene i slabije obrazovani radnici obavljali neformalne poslove u 2018. godini.
„Poboljลกanja u performansama trลพiลกta rada su ohrabrujucฬa, ali trend usporavanja daje razloge za zabrinutost. Joลก uvek nam je potreban snaลพniji privatni sektor koji stvara adekvatna radna mesta, kao i javne politike kojima se poboljลกava zapoลกljivost radne snage kako bi se odrลพala uspeลกnost trลพiลกta rada u buducฬnosti“, rekla je direktorka Svetske banke za Zapadni Balkan Linda van Gelder.
Kako je navedeno u izveลกtaju Svetske banke i Beฤkog instituta za medjunarodne ekonomske studije, ; stanje zaposlenosti mladih se poboljลกava, uprkos njihovom teลกkom poloลพaju na trลพiลกtu rada, pri ฤemu je stopa nezaposlenosti mladih opala za tri procentna poena na 34,6 odsto. Vecฬina su bili dugoroฤno nezaposleni, u rasponu od gotovo 70 odsto u Bosni i Hercegovini do 43 odsto u Crnoj Gori.
U proseku, 50 odsto mladih ljudi je radilo na osnovu ugovora na odredjeno vreme, ฤak osam od 10 mladih radnika na Kosovu i Crnoj Gori. Iako opada, udeo mladih (15-24 godina) koji nisu u radnom odnosu, obrazovanju niti obuci i dalje je visok i iznosi 22,3 odsto. Stope ispod proseka zabeลพene su u Crnoj Gori i Srbiji (oko 17 odsto), u poredjenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana (u rasponu od 24 do 26 odsto).
Zarade i troลกkovi rada bili su znatno niลพi u zemljama Zapadnog Balkana u poreฤenju sa EU, ukazuje se u izveลกtaju.
„Pored pozitivnog, mada oscilirajucฬeg kretanja zaposlenosti, nedavni trendovi po pitanju produktivnosti i rasta plata su zabrinjavajucฬi i treba da ih reลกavaju kreatori politike“, ocenio je nauฤni direktor Beฤkog instituta za medjunarodne ekonomske studije Robert Stehrer.
U izveลกtaju se zakljuฤuje da je oporezivanje dohotka na Zapadnom Balkanu relativno visoko za radnike s niskim primanjima i radnike koji nekoga izdrลพavaju, s obzirom na nisku progresivnost poreza na dohodak gradjana u regionu i retko koriลกcฬenje porodiฤnog dodatka u sistemima oporezivanja dohotka.
„Radnici sa niskim primanjima su u posebno nepovoljnom poloลพaju na formalnom trลพiลกtu rada u smislu njihove neto zarade i relativno visokih troลกkova zapoลกljavanja u poredjenju sa radnicima sa srednjim ili visokim primanjima. ;Ovi nedostaci deluju kao dodatni destimulansi za rad na formalnim poslovima i za firme da stvaraju formalne poslove, posebno za nisko obrazovane i druge slabo placฬene radnike“, istiฤe se u izveลกtaju.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com