U trendu

Parlament RS o ostavci srpskog sudije u Ustavnom sudu BiH i odlaganju primene ranijih odluka

U Banjaluci je danas počela posebna sednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj se razmatra usvajanje zaključka o pozivu srpskom sudiji u Ustavnom sudu BiH, Zlatku Kneževiću, da podnese ostavku u tom sudu, dok parlament RS ne odluči drugačije.

Šef kluba poslanika vladajućeg Saveza nezvisnih socijaldemokrata (SNSD), Igor Žunić, u ime predlagača je naveo da je Ustavni sud BiH „postao političko oružje za razgradnju Dejtona i alat medjunarodnog protektorata“.

Po njegovim rečima, odluke u Ustavnom sudu BiH se donose preglasavanjem srpskih sudija, dodavši da je taj sud pokušao, ne samo da oduzme imovinu RS, već i obeležavanje 9. januara kao Dana Republike.

Žunić je rekao da je Ustavni sud BiH „nezakonito uspostavio Sud BiH, koji je na nepravedan način tretirao pitanje ratnih zločina“.

Predložen je zaključak da se srpski sudija povuče iz Ustavnog suda BiH, čime bi se tom sudu oduzeo legitimitet u donošenju odluka.

Ustavni sud BIH se sastoji od devet sudija, od kojih četiri bira Parlament Federacije BiH, dva Narodna skupština RS, a troje stranih sudija bira predsednik Evropskog suda za ljudska prava, posle konsultacija sa Predsedništvom BiH.

Ustavni sud BiH gotovo šest meseci radi sa sedam članova, pošto je penzionisano dvoje sudija, od kojih je jedan Miodrag Simović iz RS.

Zbog toga je Knežević ostao jedini srpski sudija u Ustavnom sudu BiH.

Novo dvoje sudija treba da izaberu Parlamenti RS i Federacije BiH, ali to još nije učineno.

Narodna skupština RS raspravlja i o tome da se „kada se za to steknu odgovarajući uslovi“, primene njeni zaključci iz decembra 2021. godine koji se odnose na formiranje Uprave RS za indirektne poreze, Visokog sudskog i tužilačkog saveta, Vojske RS i obaveštajno-bezbednosne službe RS.

Po zaključcima Narodne skupštine RS iz decembra 2021. godine, Vlada RS je imala rok od šest meseci da predloži zakone kojima će se RS vratiti nadležnosti indirektnog oporezivanja, pravosuđa i odbrane, koje su prethodnih decenija prenete na državni nivo BIH.

Vlada RS nikada nije utvrdila ova zakonska rešenja.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.