Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit nametnuo je danas odluke koje se odnose na integritet izbornog procesa u BiH, kao i na isplatu duga slovenačkoj firmi “Viadukt”, po osnovu arbitražne presude.
Šmit se javnosti obratio putem video snimka, a svoje odluke je obrazložio kao „mere za zaštitu funkcionalnosti BiH”.
Kada je reč o izbornom procesu, visoki predstavnik je doneo odluku da Centralna banka BiH iz svoje, zakonski definisane dobiti, izdvoji sredstva za nabavku izbornih tehnologija koje će biti primenjene na opštim izborima 2026. godine.
„Sa ovom odlukom, Centralna banka može staviti svoje prihode na raspolaganje institucijama BiH u svrhu osiguranja transparentnih i fer izbora. Niko se time ranije nije ozbiljno bavio u budžetskom planiranju, a izbori su osnova svake demokratske države“, istakao je Šmit.
Prema njegovim rečima, ključne reforme izbornog sistema odnose se na na uvođenje novih tehnologija, kao što su elektronska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića, dodavši da se one ne mogu sprovesti bez obezbeđenog budžeta.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je studiju izvodljivosti za te tehnologije, ali sredstva za njihovu nabavku nisu planirana u nacrtu državnog budžeta za ovu godinu, zbog čega je visoki predstavnik i nametnuo ovu odluku.
Odlukom je precizirano i da preostala sredstva iz dobiti Centralne banke mogu biti korištena isključivo za potrebe finansiranja državnih institucija, čime se jača fiskalna stabilnost i institucionalni kapaciteti BiH.
Kada je reč o izmirenju duga prema slovenačkoj firmi “Viadukt”, po osnovu odluke Arbitražnog veća u Vašingtonu, Šmit je nametnuo odluku prema kojoj će se te obaveze isplatiti iz sredstava prikupljenih od akciza, koje stoje na jedinstvenom računu još od 2018. godine.
Dug će se izmiriti iz dela koji pripada Republici Srpskoj (RS), čime se sprečava finansijska blokada državnih institucija poput Centralne banke i Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju (BHANSA).
Visoki predstavnik je naveo da je važno da “dugove izmiruju oni koji ih naprave”, ističući da je za dug prema firmi “Viadukt” odgovorna Vlada RS, podsetivši da je Željka Cvijanović, u to vreme premijerka RS, potpisala ugovor sa Savetom ministara BiH da će RS isplatiti dug slovenačkoj firmi.
„Postoji jasno opredeljenje i obaveza Republike Srpske. Ali nažalost, od tada, 2017. godine, nije isplaćen nijedan fening. Ja ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće“, naglasio je on.
Dodao je da njegovom odlukom neće biti pogođena budžetska stabilnost RS niti će biti uticaja na isplate obaveza prema građanima tog bh. entiteta.
Šmit je istakao da posle njegove odluke Centralna banka BiH više neće strahovati od gubitka imovine, a da BHANSA sada može „osigurati pozitivan ambijent za kontrolore leta koji rade ključni posao.“
„Ove institucije su ključne za građane i ne mogu biti u opasnosti zbog neodgovornog ponašanja. S njima se ne može igrati“, naveo je visoki predstavnik.
Prema arbitražnoj odluci, BiH mora da isplati dug slovenačkoj firmi „Viadukt” u iznosu od 56,3 miliona, nastao zbog odluke Vlade RS da jednostrano raskine ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.
Političkim liderima je poručio da „građani ove zemlje predugo čekaju funkcionalne institucije“ i pozvao ih da usvoje budžet za 2025. godinu bez daljih odgađanja.
„Vreme je da se prestane sa političkim igrama. Građani imaju pravo na izbore u kojima će njihov glas biti poštovan, a rezultati biti verodostojni“, zaključio je visoki predstavnik.
Još je rekao da je ove odluke nametnuo u interesu svih građana BiH.
„Ovo je razlog zbog čega međunarodna zajednica, kroz EUFOR i Kancelariju visokog predstavnika (OHR), još ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji”, naveo je Šmit.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com