Izgradnja malih hidroelektrana, projekat koji je pokrenulo Ministarstvo energetike 2013. godine sa ciljem da se pospeลกi ulaganje u obnovljive izvore energije i od tada dodelila nekoliko stotina lokacija za njihovu gradnju i dalje izaziva ozbiljne polemike i proteste ekologa i meลกtana na lokacijama na kojima bi one trebalo da se grade.
Inaฤe obaveza Srbije prema Energetskoj zajednici sa kojom Srbija ima potpisan ugovor je da do 2020. godine udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potroลกnji energije dosegne 27%, a u Nacionalnom udruลพenju malih hidroelektrana kaลพu da su one potrebne svakoj zemlji, i poruฤuju da su protesti zbog njihove izgradnje u Srbiji ispolitizovani, te da se protiv njih vodi zlonamerna kampanja.
Dekan ล umarskog fakulteta Ratko Ristiฤ, meฤutim, navodi da su male hidrocentrale derivacionog tipa kakve se dominatno grade kod nas tehnoloลกka praistorija i da je reฤ o prevaziฤenom konceptu koji je u celom svetu izazvao dosta kontroverzi.
ฤlan Upravnog odbora Nacionalnog udruลพenja malih hidroelektrana Bojan Milovanoviฤ rekao je za TV Prvu da je u Evropi postoji 24.000 mini hidroelektrana, u Austriji 3.100, a u ล vajcarskoj 1.000, koja je, dodaje, primer ekoloลกke drลพave.
Plan je da se u Srbiji izgradi ukupno 856 ovakvih postrojenja, a Milovanoviฤ kaลพe da ih neฤe biti 850, nego manje od 400.
„Danas ih ima 90, u vlasniลกtvu EPS-a je 16, a u vlasniลกtvu privatnih investitora 74 . Uloลพeni novac ฤe im se vratiti tek posle 12 godina da ostvaruju dobit“, naveo je Milovanoviฤ.
Pozvao se na elaborate i izveลกtaje Zavoda za javno zdravlje i Instituta za biologiju.
„Jedino zamuฤenje koje se javlja je tokom same izgradnje i zato investitor za period izgradnje plaฤa duple naknade. ล to se tiฤe ลพivog sveta navodi se da nema negativnih uticaja ili su oni zanemarljivi. To su podaci Instituta za biologiju“, navodi Milovanoviฤ.
Kaลพe da je najveฤa zabluda da bilo koji graฤanin Srbije proizvoฤacima elektriฤne energije iz malih hidrocentrala daje subvencije.
Ristiฤ, meฤutim, navodi da proizvoฤaci iz malih hidrocentrala dobijaju svakog meseca 10 do 14 evrocenti po kilovat ฤasu isporuฤene energije.
„A mi preko raฤuna to nadoknaฤujemo“, dodaje Ristiฤ.
Smatra da bi drลพava trebalo da stavi moratorijum na koncept gradnje malih hiodrocentrala derivacionog tipa, da se napravi ozbiljna struฤna rasprava i da se paลพnja usmeri na druge izvore energije iz obnovljivih izvora – biomase, geoteremalne energija, solarne i tamo gde je moguฤe energije vetra.
Ristiฤ je rekao da su male hidrocentrale derivacionog tipa prevaziฤeni koncept koji je u celom svetu izazvao dosta kontroverzi zbog opลกte degradacije biodiverziteta, poremeฤaja reลพima podzemnih voda i naruลกavanja naฤina ลพivota lokalnog stanovniลกtva.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com