HRW: U Srbiji u 2018. godini ostvaren mali napredak na polju ljudskih prava
U Srbiji je tokom 2018. godine ostvaren mali napredak na polju zaštite ljudskih prava, objavila je medjunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Right Watch).
Prema nalazima godišnjeg izveštaja o stanju ljudskih prava, u delu o slobodi medija u Srbiji ocenjeno je da je položaj novinara i dalje je nesiguran, uz napade, pretnje i tužbe zbog izveštavanja o osetljivim pitanjima.
„Nastavljeni su napadi i pretnje protiv novinara, uz neodgovarajuće reakcije srpskih vlasti. Provladini mediji i dalje su sprovodili praksu klevetanja nezavisnih medijskih kuća i novinara“, piše u izveštaju.
Dodaje se da je izmedju januara i sredine avgusta, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) zabeležilo 50 slučajeva nasilja, pretnji ili zastrašivanja novinara, uključujući četiri fizička napada i 18 slučajeva zastrašivanja novinara od državnih zvaničnika.
U delu izveštaja o odgovornosti za ratne zločine navedeno je da su krivična gonjenja za ratne zločine pred domaćim sudovima napredovala sporo, uz nedostatak neophodne političke podrške.
„Krivično gonjenje ratnih zločina i dalje zaostaje usled nedostatka političke volje i adekvatnih resursa, i slabih mehanizama za podršku svedocima. Mali broj visokih zvaničnika upletenih u ozbiljna ratna nedela odgovarao je pred srpskim sudovima“, piše u izveštaju.
Zaključak dela izveštaja posvećenog migrantima, tražiocima azila i dugoročno raseljenima ocenjeno je da je azilni sistem i dalje je manjkav, a da uslovi za tražioce azila nisu poboljšani.
Ukazuje se da novi zakon o azilu i privremenoj zaštiti, čiji je cilj usaglašavanje srpskog zakonodavstva s medjunarodnim i EU standardima, u okviru definicije izbeglica sadrži i pojam žrtve nasilja na osnovu roda i rodnog identiteta, kao i poboljšane odredbe koje se tiču dece bez pratnje ili razdvojene dece koja potražuju azil, ali da takodje predvidja i pritvor za tražioce azila, ograničenu slobodu kretanja i ubrzani postupak rešavanja zahteva za azil.
„Proces odlučivanja o azilu i dalje je bio neadekvatan, uz niske stope priznavanja i duga odlaganja donošenja odluka“, navedeno je u izveštaju.
Po navodima izveštaja, načinjen je slab napredak u pravcu trajnih rešenja za izbeglice i interno raseljena lica iz ratova na Balkanu, koji žive u Srbiji.
Što se tiče branioca ljudskih prava, oni su i dalje radili u neprijateljskom okruženju, a onlajn pretnje upućene aktivistima predstavljale su redovnu pojavu, dok su istrage bile spore, ocenio je HRW.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.