Sa kojim se fakultetom najlakše nalazi posao u Srbiji?
Iz godine u godinu, u vreme upisa na fakultete i viÅ¡e Å¡kole, buduÄi brucoÅ¡i moraju da donesu odluku da li Äe „posluÅ¡ati srce“ i studirati ono Å¡to vole, ili odabrati da se usavrÅ¡avaju na fakultetima Äiji smerovi „garantuju“ brzo zapoÅ¡ljavanje po zavrÅ¡etku Å¡kolovanja. Podaci sa naÅ¡eg trÅŸiÅ¡ta rada govore da su najtraÅŸeniji „programeri“, ali i graÄevinski inÅŸenjeri, lekari-specijalisti kao i profesori i nastavnici.
Indeksi Fakulteta organizacionih nauka (FON), Fakulteta sporta i fiziÄkog obrazovanja, StomatoloÅ¡kog i MatematiÄkog bili su najtraÅŸeniji u Beogradu proÅ¡le godine, dok se u Novom Sadu vodila najÅŸeÅ¡Äa bitka za upis na Akademiju umetnosti i Medicinski fakultet. U NiÅ¡u, najviÅ¡e brucoÅ¡a konkurisalo je za mesto na Filozofskom i Medicinskom fakultetu.
Pitanje je, meÄutim, Å¡ta je to Å¡to buduÄe studente âteraâ da se bore na mesta baÅ¡ na ovim fakultetima?
Odgovor je u anketi meÄu svojim Äitaocima potraÅŸio obrazovni portal prijemni.rs, a njihovi ispitanici, meÄu kojima je daleko najviÅ¡e maturanata i brucoÅ¡a, poruÄili su da im je na prvom mestu âda  studiraju ono Å¡to ih interesuje i ono Å¡to voleâ, i to njih 74,3 odsto.
Kako su mogli da odaberu viÅ¡e odgovora, na drugom mestu po uÄestalosti naÅ¡ao se odgovor da traÅŸe znanja primenjiva u praksi, Å¡to je bitno za njih 67,4 odsto, dok je na treÄem mestu â i to za polovinu ispitanika -moguÄnost zapoÅ¡ljavanja posle Å¡kolovanja, dok za 29,8 odsto i visina potencijalne zarade utiÄe na izbor fakulteta ili viÅ¡e Å¡kole.
Njihova anketa takoÄe je pokazala da meÄu buduÄim studentima vlada najveÄe interesovanje za studije u oblasti tehniÄko-tehnoloÅ¡kih nauka (31,6 odsto), druÅ¡tveno-humanistiÄkih (29,8 odsto), prirodno-matematiÄkih (11,1 odsto) i medicinskih nauka (10,7 odsto).
Kada se to uporedi sa spiskom âvisokoobrazovanih profila koji najlakÅ¡e, odnosno najbrÅŸe dolaze do poslaâ, koji smo dobili od Nacionalne sluÅŸbe za zapoÅ¡ljavanje (NSZ), vidimo da mladi dosta dobro procenjuju Å¡ta trÅŸiÅ¡te rada traÅŸi.
Na prvom mestu po âzapoÅ¡ljivostiâ su oni koji Äe postati diplomirani inÅŸenjeri informacionih tehnologija, diplomirani inÅŸenjeri elektrotehnike i raÄunarstva i diplomirani inÅŸenjeri elektronike. Ovi smerovi, koji Å¡koluju popularne IT-jevce mogu se naÄi upravo na FON-u ili ElektrotehniÄkom fakultetu u Beogradu, na Fakultetu tehniÄkih nauka u Novom Sadu, Elektronskom fakultetu u NiÅ¡u i drugima.
Da nije lako ni jeftino upisati ove popularne smerove govori i podatak iz 2019. godine, kada je najskuplja Å¡kolarina u drÅŸavi planirana upravo za smer Softverski inÅŸenjering na ElektrotehniÄkom fakultetu u Beogradu, i to 243.500 dinara godiÅ¡nje.
Tako je ETF svrgao sa trona dugogodiÅ¡njeg Å¡ampiona po visini Å¡kolarine, komÅ¡ijski Arhitektonski fakultet, sa kojim deli zgradu, a koji samofinansirajuÄim studentima godinu naplaÄje 240.000 dinara.
Manje popularni, ali jednako traÅŸeni kao IT-jevci na naÅ¡em trÅŸiÅ¡tu su, sudeÄi prema podacima NSZ, diplomirani inÅŸenjeri graÄevine (sa odgovarajuÄim licencama).
Na trÅŸiÅ¡tu rada traÅŸe se profesori za Äitav niz predmeta: matematike, informatike, fizike, zatim profesori hemije, kao i profesori i nastavnici nemaÄkog i engleskog jezika i knjiÅŸevnosti.
Da se pomenuti buduÄi studenti ne bore bez razloga za indekse Medicinskih fakulteta u Novom Sadu i NiÅ¡u govore i podaci da su lekari traÅŸeni kod nas i u svetu.
Podaci NSZ kaşu da, ukoliko uspeju da se zaposle i dobiju specijalizaciju, lekari na trşištu rada naše zemlje mogu brzo da se zaposle ukoliko su anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi i ginekolozi.
(Milica Rilak, nova.rs)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.