Pre nego ลกtoย se doneseย konaฤna odluka oย eventualnom ultimatumu Zapada da Beograd prizna nezavisnost Kosova i omogucฬi mu stolicu u UN, koji cฬe, kako kaลพe predsednik Srbije Aleksandar Vuฤicฬ, biti ispostavljen, pitacฬe se narod za miลกljenje. Kakav bi bio odgovor graฤana Srbije na referendumu, Sputnjik je pitao istraลพivaฤe javnog mnenja.
Vuฤicฬ nema dilemu da cฬe po ukidanju priลกtinskih taksi, na ฤemu u poslednje vreme zduลกno rade predstavnici ameriฤke administracije, uslediti veliki pritisak na Beograd.
Zapad cฬe od Srbije traลพiti da de fakto ili de jure prizna Kosovo, sa ciljem da ga ubace u UN, rekao je Vuฤicฬ, koji je poruฤio da cฬe narod o tome svakako biti pitan, ali da cฬe pre toga on da kaลพe svoje miลกljenje. Ukazao je i na podatak da samo 10 do 12 odsto ljudi oฤekuje reลกenje statusa Kosova i Metohije, a da su svi ostali za status kvo.
Odgovor naroda zavisi od pitanja
Na pitanje kakav bi odgovor naroda bio ako bi u ovom trenutku doลกlo do tog istorijskog referenduma, s obzirom na najsveลพije podatke kojima raspolaลพu, sagovornici Sputnjika koji se bave ispitivanjem javnog mnenja ukazuju da graฤani generalno nisu spremni da trguju Kosovom i Metohijom. Ipak napominju da cฬe odgovor u mnogome zavisiti od samog pitanja.
Direktor agencije Faktor plus, Vladimir Pejicฬ kaลพe da cฬe dosta toga zavisiti i od toga kako cฬe biti formulisano pitanje, a ono cฬe opet zavisiti od toga ลกta se od naลกe drลพave bude traลพilo.
โU velikoj meri cฬe zavisiti od tog zahteva i ลกta nam se โnudiโ ili bolje reฤeno, ลกta se od nas kao drลพave i kao naroda traลพi. Zato je teลกko prejudicirati kako bi se narod o tome izjasnio. Ono ลกto je do sada bilo u gotovo svim istraลพivanjima, ne samo naลกim nego i drugim, je da graฤani nisu skloni bilo kakvoj vrsti trgovine u smislu priznavanja Kosova i Metohije, a za uzvrat da dobiju neke povlastice razliฤite vrsteโ, kaลพe Pejicฬ za Sputnjik.
Vuฤicฬ nema dilemu da cฬe po ukidanju priลกtinskih taksi, na ฤemu u poslednje vreme zduลกno rade predstavnici ameriฤke administracije, uslediti veliki pritisak na Beograd.
Takve stvari su vecฬinski odbijali, kaลพe sagovornik Sputnjika, ali i dodaje da moramo imati u vidu da do sada i nije bilo neke konkretne ponude vecฬ viลกe nekih hipotetiฤkih razmiลกljanja. On, meฤutim, ukazuje i na ฤinjenicu da narod i pored ฤvrste ลพelje da Kosovo i Metohija na bilo koji naฤin ostane deo Srbije ima i ลพelju da se to pitanje razreลกi. Pejicฬ je miลกljenja da, uslovno reฤeno, neka bolja ponuda i kampanja ne samo od strane drลพave, nego i svih zainteresovanih aktera, moลพe u dobroj meri da utiฤe na to da eventualno doฤe do rezultata koji bi vodio ka prihvatanju nekog predloga u tom smeru.
Stav graฤana โ ne priznati Kosovo
Pejicฬ ipak naglaลกava da je to samo hipotetiฤki.
โRealno, s obzirom na rezultate dosadaลกnjih istraลพivanja kao i ลกta bi sada mogli da oฤekujemo u novim israลพivanjima, ne vidimo ลกta bi to bilo ลกto bi moglo da promeni miลกljenje graฤana. A stav graฤana je da se nezavisnost Kosova i Metohije ne prizna od strane Srbijeโ, ocena je direktora agencije Faktor plus.
Izvrลกni direktor CESID-a, Bojan Klaฤar kaลพe:
โOd 2018. godine primetno je povecฬanje procenta ljudi u istraลพivanjima koji na neki naฤin percipiraju da je neka vrsta zamrznutog konflikta na Kosovu relativno loลกe reลกenje za Srbiju. Taj procenat naravno nije dominantan ali se vidi da on rasteโ, kaลพe sagovornik Sputnjika.
Kada se govori o trendovima, on napominje da apsolutnu vecฬinu glasova graฤana dobijaju reลกenja koja se nalaze na polovima.
โAko pitate ljude koje bi reลกenje najviลกe voleli za Kosovo i Metohiju, bez ikakve dileme dobijate odgovor da bi voleli
da Kosovo ostane u sastavu Srbije i da mu se da neka vrsta ลกiroke autonomijeโ, istiฤe Klaฤar.
RAZMIล LJAJU O RAZGRANIฤENJU
Takoฤe, ako ljude pitate da li su spremni da priznaju nezavisnost Kosova dobijete ogroman procenat ljudi koji se tome protive, dodaje on, ali i ukazuje na joลก jedan momenat.
Na referendumu 2006. godine graฤani su podrลพali predlog Ustava u kome je u preambuli Pokrajina Kosovo i Metohija posebno naznaฤena kao sastavni deo teritorije Srbije.
โAko ljude pitate za neke stvari izmeฤu toga, na primer, koliko su spremni za eventualno razmiลกljanje o nekim reลกenjima koja bi ukljuฤivala razliฤite vrste razgraniฤenja, ili razliฤite vrste โkompenzacijeโ za Srbiju i Srbe na Kosovu, u javnom mnenju se prepoznaje trend spremnosti da ljudi takve argumente sasluลกaju i da o njima razmiลกljajuโ, kaลพe izvrลกni direktor CESID-a.
On je podvukao da nije reฤ o tome da bi ti graฤani blanko podrลพali neka takva inovativna reลกenja kakva do sada nisu bila na stolu, ali da se vidi povecฬanje broja ljudi koji su svesni da je ovakvo stanje neodrลพivo i da dijalog moลพe da donese neka drugaฤija reลกenja.
Kako kaลพe Klaฤar, reฤ je o reลกenjima koja su vezana za neku vrstu razgraniฤenja, ali sa nekom vrstom maksimalne zaลกtite za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpske sredine na Kosovu i Metohiji.
Tri kosovska referenduma
Inaฤe, u poslednjih 30 godina odrลพana su tri referenduma koja su se posredno ili neposredno odnosila na Kosovo i Metohiju.
Na onom iz 1989. godine graฤani su se izjaลกnjavali o ustavnim amandmanima koji su, kako je objaลกnjeno, vracฬali Srbiji drลพavni i ustavni suverenitet na celoj teritoriji.
Srbija je 1998. godine raspisala i referendum o tome da li bi u reลกavanju problema Kosova trebalo da uฤestvuju strani posrednici, da bi 2006. godine na referendumu graฤani bili pitani da li podrลพavaju predlog Ustava. U njemu je u preambuli Pokrajina Kosovo i Metohija posebno naznaฤena kao sastavni deo teritorije Srbije koja ima poloลพaj suลกtinske autonomije u okviru suverene drลพave Srbije.
(Mira Kankaraลก Trklja, Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com