Srbi pred istorijskim ultimatumom Zapada

Pre nego ลกtoย se doneseย konaฤna odluka oย eventualnom ultimatumu Zapada da Beograd prizna nezavisnost Kosova i omogucฬi mu stolicu u UN, koji cฬe, kako kaลพe predsednik Srbije Aleksandar Vuฤicฬ, biti ispostavljen, pitacฬe se narod za miลกljenje. Kakav bi bio odgovor graฤ‘ana Srbije na referendumu, Sputnjik je pitao istraลพivaฤe javnog mnenja.

Vuฤicฬ nema dilemu da cฬe po ukidanju priลกtinskih taksi, na ฤemu u poslednje vreme zduลกno rade predstavnici ameriฤke administracije, uslediti veliki pritisak na Beograd.

Zapad cฬe od Srbije traลพiti da de fakto ili de jure prizna Kosovo, sa ciljem da ga ubace u UN, rekao je Vuฤicฬ, koji je poruฤio da cฬe narod o tome svakako biti pitan, ali da cฬe pre toga on da kaลพe svoje miลกljenje. Ukazao je i na podatak da samo 10 do 12 odsto ljudi oฤekuje reลกenje statusa Kosova i Metohije, a da su svi ostali za status kvo.

Odgovor naroda zavisi od pitanja
Na pitanje kakav bi odgovor naroda bio ako bi u ovom trenutku doลกlo do tog istorijskog referenduma, s obzirom na najsveลพije podatke kojima raspolaลพu, sagovornici Sputnjika koji se bave ispitivanjem javnog mnenja ukazuju da graฤ‘ani generalno nisu spremni da trguju Kosovom i Metohijom. Ipak napominju da cฬe odgovor u mnogome zavisiti od samog pitanja.

Direktor agencije Faktor plus, Vladimir Pejicฬ kaลพe da cฬe dosta toga zavisiti i od toga kako cฬe biti formulisano pitanje, a ono cฬe opet zavisiti od toga ลกta se od naลกe drลพave bude traลพilo.

โ€žU velikoj meri cฬe zavisiti od tog zahteva i ลกta nam se โ€žnudiโ€œ ili bolje reฤeno, ลกta se od nas kao drลพave i kao naroda traลพi. Zato je teลกko prejudicirati kako bi se narod o tome izjasnio. Ono ลกto je do sada bilo u gotovo svim istraลพivanjima, ne samo naลกim nego i drugim, je da graฤ‘ani nisu skloni bilo kakvoj vrsti trgovine u smislu priznavanja Kosova i Metohije, a za uzvrat da dobiju neke povlastice razliฤite vrsteโ€œ, kaลพe Pejicฬ za Sputnjik.

Vuฤicฬ nema dilemu da cฬe po ukidanju priลกtinskih taksi, na ฤemu u poslednje vreme zduลกno rade predstavnici ameriฤke administracije, uslediti veliki pritisak na Beograd.

Takve stvari su vecฬinski odbijali, kaลพe sagovornik Sputnjika, ali i dodaje da moramo imati u vidu da do sada i nije bilo neke konkretne ponude vecฬ viลกe nekih hipotetiฤkih razmiลกljanja. On, meฤ‘utim, ukazuje i na ฤinjenicu da narod i pored ฤvrste ลพelje da Kosovo i Metohija na bilo koji naฤin ostane deo Srbije ima i ลพelju da se to pitanje razreลกi. Pejicฬ je miลกljenja da, uslovno reฤeno, neka bolja ponuda i kampanja ne samo od strane drลพave, nego i svih zainteresovanih aktera, moลพe u dobroj meri da utiฤe na to da eventualno doฤ‘e do rezultata koji bi vodio ka prihvatanju nekog predloga u tom smeru.

Stav graฤ‘ana โ€“ ne priznati Kosovo

Pejicฬ ipak naglaลกava da je to samo hipotetiฤki.

โ€žRealno, s obzirom na rezultate dosadaลกnjih istraลพivanja kao i ลกta bi sada mogli da oฤekujemo u novim israลพivanjima, ne vidimo ลกta bi to bilo ลกto bi moglo da promeni miลกljenje graฤ‘ana. A stav graฤ‘ana je da se nezavisnost Kosova i Metohije ne prizna od strane Srbijeโ€œ, ocena je direktora agencije Faktor plus.
Izvrลกni direktor CESID-a, Bojan Klaฤar kaลพe:

โ€žOd 2018. godine primetno je povecฬanje procenta ljudi u istraลพivanjima koji na neki naฤin percipiraju da je neka vrsta zamrznutog konflikta na Kosovu relativno loลกe reลกenje za Srbiju. Taj procenat naravno nije dominantan ali se vidi da on rasteโ€œ, kaลพe sagovornik Sputnjika.

Kada se govori o trendovima, on napominje da apsolutnu vecฬinu glasova graฤ‘ana dobijaju reลกenja koja se nalaze na polovima.

โ€žAko pitate ljude koje bi reลกenje najviลกe voleli za Kosovo i Metohiju, bez ikakve dileme dobijate odgovor da bi voleli
da Kosovo ostane u sastavu Srbije i da mu se da neka vrsta ลกiroke autonomijeโ€œ, istiฤe Klaฤar.

RAZMIล LJAJU O RAZGRANIฤŒENJU

Takoฤ‘e, ako ljude pitate da li su spremni da priznaju nezavisnost Kosova dobijete ogroman procenat ljudi koji se tome protive, dodaje on, ali i ukazuje na joลก jedan momenat.

Na referendumu 2006. godine graฤ‘ani su podrลพali predlog Ustava u kome je u preambuli Pokrajina Kosovo i Metohija posebno naznaฤena kao sastavni deo teritorije Srbije.

โ€žAko ljude pitate za neke stvari izmeฤ‘u toga, na primer, koliko su spremni za eventualno razmiลกljanje o nekim reลกenjima koja bi ukljuฤivala razliฤite vrste razgraniฤenja, ili razliฤite vrste โ€žkompenzacijeโ€œ za Srbiju i Srbe na Kosovu, u javnom mnenju se prepoznaje trend spremnosti da ljudi takve argumente sasluลกaju i da o njima razmiลกljajuโ€œ, kaลพe izvrลกni direktor CESID-a.

On je podvukao da nije reฤ o tome da bi ti graฤ‘ani blanko podrลพali neka takva inovativna reลกenja kakva do sada nisu bila na stolu, ali da se vidi povecฬanje broja ljudi koji su svesni da je ovakvo stanje neodrลพivo i da dijalog moลพe da donese neka drugaฤija reลกenja.

Kako kaลพe Klaฤar, reฤ je o reลกenjima koja su vezana za neku vrstu razgraniฤenja, ali sa nekom vrstom maksimalne zaลกtite za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpske sredine na Kosovu i Metohiji.

Tri kosovska referenduma

Inaฤe, u poslednjih 30 godina odrลพana su tri referenduma koja su se posredno ili neposredno odnosila na Kosovo i Metohiju.

Na onom iz 1989. godine graฤ‘ani su se izjaลกnjavali o ustavnim amandmanima koji su, kako je objaลกnjeno, vracฬali Srbiji drลพavni i ustavni suverenitet na celoj teritoriji.

Srbija je 1998. godine raspisala i referendum o tome da li bi u reลกavanju problema Kosova trebalo da uฤestvuju strani posrednici, da bi 2006. godine na referendumu graฤ‘ani bili pitani da li podrลพavaju predlog Ustava. U njemu je u preambuli Pokrajina Kosovo i Metohija posebno naznaฤena kao sastavni deo teritorije Srbije koja ima poloลพaj suลกtinske autonomije u okviru suverene drลพave Srbije.

(Mira Kankaraลก Trklja, Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com