U okeanima slobodno plivaju milijarde tona zlata

Prema rezultatima relevantnih okeanografskih institucija, u slanim vodama naลกe planete kriju se stotine, pa i milijarde tona zlata.

To znaฤi da, prema najkonzervativnijim procenama, svuda oko nas slobodno pliva zlato u vrednosti od 822,8 biliona dolara, a prema najoptimistiฤnijim taj iznos dostiลพe neverovatnih 400 triliona dolara.

Jedini problem koji za sada spreฤava komercijalnu ekstrakciju najvoljenijeg plemenitog metala leลพi u ฤinjenici da je njegova koncentracija u okeanima isuviลกe mala. To, doduลกe, nije spreฤilo mnoge nauฤnike i meลกetare da okuลกaju svoju sreฤ‡u.

Ameriฤka nacionalna okeanografska sluลพba (NOAA) tokom protekle decenije objavila je nekoliko studija koje se bave procenom koncentracije zlata u svetskim morima, prenosiย bankar.rs.

Naime, u zavisnosti od dela okeana u kojima se vade uzorci โ€“ na primer, u severnom Atlantiku i severnom Pacifiku veruje se da ga ima najmanje โ€“ procena se kreฤ‡e od 20 miliona tona pa sve do deset milijardi tona zlata u ukupno 1.338.000.000 kubnih kilometara vode. Prema tome, veฤ‡ izuzetno veliki raspon moguฤ‡ih iznosa zlata pokazuje boljke nedovoljne preciznosti, odnosno spekulativne prirode samog istraลพivanja.

Za poฤetak, teลกko je utvrditi i ukupnu kubikaลพu slane vode. Uvreลพena statistika kaลพe da ona obuhvata oko 97 odsto od ukupne koliฤine vode na Zemlji i prekriva pribliลพno 70 odsto njene povrลกine, ali je veoma nezahvalno govoriti o taฤnim dubinama do kojih doseลพe. Ali uzevลกi da je gornji podatak najpribliลพniji istini, aktuelnu vrednost zlata na berzama, kao i najkonzervativniju procenu o njegovoj koncentraciji u vodi, dolazimo do iznosa od 822,8 biliona dolara koji slobodno plivaju svuda oko nas, piลกe magazin „Forbs“.

Taj iznos prema najoptimistiฤnijoj verziji o prisustvu zlata u okeanima samo treba pomnoลพiti sa 500 i dobija se iznos od neverovatnih 400 triliona dolara. Pa koga ne bi privukle tolike cifre? Poreฤ‘enja radi, objedinjeni BDP svih drลพava sveta u 2018. godini iznosio je 84,8 biliona dolara po statistici MMF.

Poลกto se uvek naฤ‘e neko „ali koje sreฤ‡u kvari“, u ovom konkretnom sluฤaju to je ฤinjenica da svaki litar morske vode sadrลพi zlato tek u bilionitim tragovima. ฤŒoveฤanstvo, naprosto, joลก uvek nije smislilo naฤin da ekstrahuje toliko sitne ฤestice, barem ne izvan laboratorijsko-eksperimentalnih uslova i sa krajnjim troลกkovima koji bi bili ispod moguฤ‡e zarade. ล to ne znaฤi da veฤ‡ nije bilo nekoliko ideja kako da se prevaziฤ‘e ovaj oฤigledni problem.

ฤŒinjenica da se u svakom litru morske vode nalazi tek nekoliko desetina bilionitih delova grama zlata predstavljaฤ‡e tvrd orah za nauฤnike joลก puno godina pred nama. Ne postoji odgovarajuฤ‡i sitan filter, a pogotovo ne onaj koji bi na veliko mogao da izdvaja ฤestice tolikih veliฤina. S druge strane, kada je u pitanju koliฤina zlata koja leลพi na morskom dnu, u vidu zlatnih poluga, dukata ili nakita, koja se nakupljala sa svakim brodskim potonuฤ‡em โ€“ tu ne mogu da se donesu nikakve struฤne procene, a prostor za avanturiste i oportuniste raznih fela joลก je veฤ‡i. Od rimskih galija, preko piratskih brikova, pa do Titanika, radi se o temi koja uspeลกno zaokuplja ljudsku maลกtu veฤ‡ vekovima.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com