Prema rezultatima relevantnih okeanografskih institucija, u slanim vodama naลกe planete kriju se stotine, pa i milijarde tona zlata.
To znaฤi da, prema najkonzervativnijim procenama, svuda oko nas slobodno pliva zlato u vrednosti od 822,8 biliona dolara, a prema najoptimistiฤnijim taj iznos dostiลพe neverovatnih 400 triliona dolara.
Jedini problem koji za sada spreฤava komercijalnu ekstrakciju najvoljenijeg plemenitog metala leลพi u ฤinjenici da je njegova koncentracija u okeanima isuviลกe mala. To, doduลกe, nije spreฤilo mnoge nauฤnike i meลกetare da okuลกaju svoju sreฤu.
Ameriฤka nacionalna okeanografska sluลพba (NOAA) tokom protekle decenije objavila je nekoliko studija koje se bave procenom koncentracije zlata u svetskim morima, prenosiย bankar.rs.
Naime, u zavisnosti od dela okeana u kojima se vade uzorci โ na primer, u severnom Atlantiku i severnom Pacifiku veruje se da ga ima najmanje โ procena se kreฤe od 20 miliona tona pa sve do deset milijardi tona zlata u ukupno 1.338.000.000 kubnih kilometara vode. Prema tome, veฤ izuzetno veliki raspon moguฤih iznosa zlata pokazuje boljke nedovoljne preciznosti, odnosno spekulativne prirode samog istraลพivanja.
Za poฤetak, teลกko je utvrditi i ukupnu kubikaลพu slane vode. Uvreลพena statistika kaลพe da ona obuhvata oko 97 odsto od ukupne koliฤine vode na Zemlji i prekriva pribliลพno 70 odsto njene povrลกine, ali je veoma nezahvalno govoriti o taฤnim dubinama do kojih doseลพe. Ali uzevลกi da je gornji podatak najpribliลพniji istini, aktuelnu vrednost zlata na berzama, kao i najkonzervativniju procenu o njegovoj koncentraciji u vodi, dolazimo do iznosa od 822,8 biliona dolara koji slobodno plivaju svuda oko nas, piลกe magazin „Forbs“.
Taj iznos prema najoptimistiฤnijoj verziji o prisustvu zlata u okeanima samo treba pomnoลพiti sa 500 i dobija se iznos od neverovatnih 400 triliona dolara. Pa koga ne bi privukle tolike cifre? Poreฤenja radi, objedinjeni BDP svih drลพava sveta u 2018. godini iznosio je 84,8 biliona dolara po statistici MMF.
Poลกto se uvek naฤe neko „ali koje sreฤu kvari“, u ovom konkretnom sluฤaju to je ฤinjenica da svaki litar morske vode sadrลพi zlato tek u bilionitim tragovima. ฤoveฤanstvo, naprosto, joลก uvek nije smislilo naฤin da ekstrahuje toliko sitne ฤestice, barem ne izvan laboratorijsko-eksperimentalnih uslova i sa krajnjim troลกkovima koji bi bili ispod moguฤe zarade. ล to ne znaฤi da veฤ nije bilo nekoliko ideja kako da se prevaziฤe ovaj oฤigledni problem.
ฤinjenica da se u svakom litru morske vode nalazi tek nekoliko desetina bilionitih delova grama zlata predstavljaฤe tvrd orah za nauฤnike joลก puno godina pred nama. Ne postoji odgovarajuฤi sitan filter, a pogotovo ne onaj koji bi na veliko mogao da izdvaja ฤestice tolikih veliฤina. S druge strane, kada je u pitanju koliฤina zlata koja leลพi na morskom dnu, u vidu zlatnih poluga, dukata ili nakita, koja se nakupljala sa svakim brodskim potonuฤem โ tu ne mogu da se donesu nikakve struฤne procene, a prostor za avanturiste i oportuniste raznih fela joลก je veฤi. Od rimskih galija, preko piratskih brikova, pa do Titanika, radi se o temi koja uspeลกno zaokuplja ljudsku maลกtu veฤ vekovima.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com