U trendu

U Srbiji oko 5.000 migranata, raste broj onih koji bi da se vrate kući

U Srbiji trenutno boravi oko 5.000 migranata, a povećava se broj onih koji se javljaju za dobrovoljan povratak kući, u zemlje iz kojih su pobegli, kazao je pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milenko Nikić.

Nikić je agenciji Beta kazao da taj broj raste u odnosu na prethodnu godinu, ali se, kako je naveo, „meri desetinama, a ne hiljadama“.

Zbog dugog čekanja da se konačno nadju na listi za prelazak madjarske granice, koju dnevno predje oko petoro ljudi, mnogi su postali nestrpljivi, pa su spremni i da rizikuju i vrate se u još uvek nesigurne i ratom zahvaćene teritorije, poput Sirije.       

Novinarske ekipe iz Beograda protekla dva dana obišle su prihvatne centre za migrante na jugu Srbije, a u okviru projekta „Podrška lokalnim zajednicama u odgovoru na izbegličku krizu“, koji je organizovala Fondacija Ana i Vlade Divac.
U Preševu su novinari posetili prihvatni centar u kojem trenutno boravi 444 osobe, kao i lokalnu Službu za vanredne situacije.

„Ovo je centar kroz koji je prošlo preko milion ljudi a nije zabeležen incident. Prvi smo centar koji je uveo topli obrok, medicinsku negu 24 sata dnevno, stomatološku ambulantu“, kazao je savetnik ministra.

Nikić je dodao da je saradnja sa lokalnim stanovništvom odlična, da su gradjani humani, a izmedju 70 i 80 odsto volontera dolazi iz lokalne zajednice.

„Brinemo o zdravlju tako da se strogo vodi računa o zdravstvenom stanju migranata da ne bi bilo ugroženo njihovo, ali ni zdravlje lokalnog stanovništva koje sa njima dolazi u kontakt“, kazao je Nikić.
O humanosti Preševaca svedoči i rukovodilac službe za vanredne situacije ­Nedžmedin Ahmedijem.

„Kroz Preševo je prošlo više od milion ljudi na početku migrantske krize 2015. godine, a lokalno stanovništvo se u početku samo organizovalo i pomagalo izbeglicama. „Delili smo im vodu, hleb, vodili našim kućama da prespavaju, davali odeću“, kazao je Ahmedi.

On je zahvalio Fondaciji Ana i Vlade Divac i USAID-u na, kako je naveo, „jedinoj konkretnoj pomoći koja je stigla u Preševo u vidu kompjutera, projektora, dve muljne pumpe, pumpe za vodu, generatora koji su potrebni što kao oprema za treninge, što za vanredne situacije“.

U okviru obilaska, ekipa je posetila i Prihvatni centar u Vranju otvoren 30. maja u kome je Fondacija Divac 21. jula otvorila Dečji kutak – montažni objekat izgrađen u saradnji sa Catholic Relief Services (CRS) za boravak dece do 18. godina, kao i majki.

Sa decom rade Danish Refugee Council, UNHCR, SOS Dečja sela i mnoge druge organizacije. U centru ima  60 odsto dece, od 139 osoba koje trenutno ovde borave. Prvog dana avgusta počela je i izgradnja ambulante – koja će se nalaziti pored dečjeg kutka, takođe montažni objekat.

U prihvatni centar u Vranju stigla je i prva beba, a očekuju još tri tokom leta.

Po priči roditelja, deca su veoma srećna u kutku jer učestvuju u igraonicama i aktivnostima koje se za njih organizuju u šta su novinari imali prilike da se i sami uvere.

Pored Dečjeg kutka aktivnosti su organizovane i za odrasle – nastava, frizerske i šminkerske radionice u mini-salonima, kao i radionice šivenja.

Korisnik centra u Vranju je i devetnaetogodišnji Muben Lormani, jedan od retkih koji želi da ostane u Srbiji i radi kao prevodilac. Uči i sve bolje govori srpski jezik.

„Ovde u Srbiji imam mir i nema rata. Imao sam problema u Avganistanu, bio sam u opasnosti…Probao sam da odem u Madjarsku, ali nisam uspeo. Da, ja sam zaglavljen u Srbiji. Prijavio sam se za srpska dokumenta, za srpsko državljanstvo i treba da dobijem legitimaciju sa kojom ću moću da putujem po celoj Srbiji, a posle toga bi trebalo da dobijem i dokument sa kojim ću moći da radim“, priča mogući budući srpski državljanin.

Bujanovac je bila još jedna stanica u poseti. U Privremenom registracionom centru u Bujanovcu trenutno borave 83 osobe, deca takodje imaju Dečji kutak, igralište. U centru se nalazi i velika kuhinja poput menze, radionice za šivenje, frizerski salon.

Tamo je svoju priču, izmedju ostalih, podelila i Jode Hassan (29) iz Damaska, u Siriji, koja u centru boravi devet meseci sa mužem i četvoro dece.

„U Srbiji su ljudi veoma dobri ali ne znam šta če biti sa nama i kada ćemo doći na red da nas prime u Madjarsku. Volela bih da idem u Australiju“, zabrinuta je ova mlada žena.

Za sve centre na jugu Srbije tople obroke sprema udruženje „Životna pomoć“ iz Vranja koje u okviru socijalne komponente zapošljava ljude iz ugroženih kategorija i tako dvostruko pomaže čak dve socijalno ugrožene kategorije ljudi – izbeglice i lokalno stanovništvo.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.