Azinović: Povratnike sa ratišta teško deradikalizovati

SARAJEVO – Podaci o broju državljana Bosne i Hercegovine koji su u Siriji ili Iraku zarobljeni kao pripadnici islamističkih terorističkih organizacija se preuveličavaju, a znatno veći problem od brojki je to što je one koji se vrate u zemlju skoro nemoguće deradikalizovati, ocenio je danas vodeći stručnjak za problem terorizma u BiH Vlado Azinović.

On je u intervjuu za sarajevsko „Oslobođenje“ izjavio da deportaciju u BiH iz Sirije sada čeka 20 muškaraca, 30 žena i oko 90 dece koji su u kampovima pod nadzorom kurdskih snaga, ali da istovremeno u Idlibu slobodno živi nekoliko desetina državljana BiH, pripadnika organizacije Hajat Tahrir al-Šam, odnosno bivšeg Fronta Al-Nusra.

„Ne znam kako su u javnost došle brojke od oko 260 zarobljenih državljana BiH u Siriji ili Iraku, jer to naprosto ne odražava stvarno stanje. Moglo bi se reći da ta brojka zapravo odgovara broju državljana BiH koji su u razdoblju od 2012. do 2016. otputovali u rat za tzv Islamsku državu, a tome treba dodati još oko 80 žena i oko 100 dece koje su poveli sa sobom“, kaže Azinović.

On, međutim, ukazuje na to da je u Siriji je poginulo stotinak državljana BiH, dok se oko 50 vratilo u zemlju, kao i da se, prema procenama bezbednosnih agencija, tridesetak žena sa oko 90 dece nalazi u tamošnjim logorima, dok je oko 20 muškaraca u zatvorima.

Azinović smatra da se BiH ciljano i često naziva „utočištem terorizma“ upravo na temelju netačnih podataka, prenosi Hina.

On ističe da ne veruje u to da je moguće sprovesti deradikalizaciju osoba koje se vrate s ratišta u Siriji i Iraku jer je pretpostavka za to promena nečijeg razmišljanja, a posledično i ponašanja, odnosno odvraćanja od nasilja.

„Bilo bi lakše direktno uticati prvo na promenu ponašanja tih osoba, pre svega na odvraćanje od nasilništva, kako bi se onda možda moglo utiecati i na promjenu razmišljanja. U svakom slučaju reč je o složenoj intervenciji koja nikada ne može da donese potpuno pouzdane rezultate jer je usmerena na postizanje promena u funkcionisanju ljudskoga uma“, objasnio je Azinović.

Dodao je da bi bilo nužno u proces integrisanja radikalnih islamista uključiti stručne službe u zatvorima, ali i zajednicu u koju se osuđenici kasnije vraćaju, posebno njihove porodice.

„Ipak nisam siguran da u BiH za tu vrstu zatvorenika postoje odgovarajući kapaciteti koji bi omogućili da se taj osjetljivi proces odvija sa manje rizika i neizvesnosti“, zaključio je Azinović.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.