Zemlje Zapadnog Balkana siromaลกnije su nego ลกto su bile pre 30 godina zbog ฤega ฤe im trebati najmanje 25 godina da stignu EU i zbog toga je Nemaฤka predloลพila plan „berlin proces plus“, kaลพe za Slobodnu Evropu direktor projekta za Balkan na Evropskom institutu CIFE u Nici i ฤlan Savetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) Tobijas Flesenkemper.
On dodaje da je joลก uvek sve samo na nivou ideje.
„Joลก niลกta nismo ฤuli konkretno oko fondova, ฤak nema ni pravnog mehanizma. Sve je joลก uvek na nivou ideja“, objasnio je on.
„Meฤutim, znamo koje su potrebe regiona i njihovo ispunjavanje ne zavisi samo od novca. Jedna od prepreka za njegov razvoj je ogroman deficit u trgovini sa EU. Od 2006. on je narastao na 98 milijardi evra. To znaฤi da su uspostavljeni takvi odnosi tako da evropske zemlje mogu da izvoze na Zapadni Balkan, dok ekonomije drลพava regije nisu osposobljene za znaฤajniji izvoz na trลพiลกte EU“, kaลพe on.
Dodaje da je propuลกtena je prilika da se izgradi i razgranata infrastruktura.
„ลฝelezniฤka i mreลพa autoputeva priliฤno zaostaje za evropskim strandardima. Ne ฤini se da ฤe se EU brzo angaลพovati kao ลกto to ฤine ostali akteri. Postoje planovi, ali neophodni novac sporo pristiลพe“, kaลพe Flesenkemper.
Prema njegovim reฤima, osim infrastrukture, bitno je i obrazovanje.
„Kao ลกto znate, kvalitet obrazovanja je opao u poslednjih 40-tak godina, uprkos sve veฤeg broja privatnih ลกkola i univerziteta. Njihova struktura i kvalitet nisu prilagoฤeni potrebama ekonomije. Veฤina graฤana traลพi posao u javnom sektoru ili nastoji da ode u inostranstvo“, istiฤe on.
On, takoฤe, upozorava, da „vladajuฤe garniture na Balkanu mogu i sada da zloupotrebljavaju fondove koji su tek u najavi za jaฤanje svoje pozicije“.
„Zbog toga je Gabrijel (ลกef nemaฤke diplomatije) i potencirao da novac ide direktno graฤanima i civilnom druลกtvu. Naime, sredstva iz evropskih predpristupnih fondova se distribuiraju preko balkanskih drลพava“, objaลกnjava Flesenkemper.
Meฤutim, ima razloga za sumnju kako ฤe se ova inicijativa realizovati, navodi Flesenkemper i podseฤa na iskustvo sa Paktom stabilnosti koji je pokrenut pre skoro 20 godina na sliฤan naฤin da bi obezbedio fondove, ali koji nije dao bogzna kakve rezultate zbog birokratizma i sporosti.
Drugi problem je kako kaลพe Flesenkemper, taj ลกto postoji mehanizam pretpristupne pomoฤi koji treba preispitati u sledeฤem ciklusu od 2020. godine, a treฤi je brzina.
„Za uspostavljanje novog mehanizma je potrebno vreme. Evropljani nisu poznati po brzini u realizovanju ovakvih inicijativa, dok su ostali ekspeditivniji“, istiฤe Flesenkemper i dodaje da je pitanje je da li ฤe nemaฤka incijativa brzo zaลพiveti.
Na konstataciju da se na Balkanju smatra da bi „Berlin proces plusโ mogao da ลพe posluลพi kao zamena za punopravno ฤlanstvo u EU, imajuฤi u vidu zamor od proลกirenja na starom kontinentu, Flesenkemper odgovara da je problem sa Balkanom viลกestruki.
Prema Flesenkemperovim reฤima, zemlje regiona su veฤ priliฤno integrisane u evropsku strukturu.
„Sve imaju trgovinske sporazume sa EU. Takoฤe, one su involvirane u vazduลกni saobraฤaj sa mnoลกtvo povezanih letova, deo su evropske energetske zajednice….Nedostaje integracija na politiฤkom planu, taฤnije, postavlja se pitanje da li je i kada ฤe politiฤki sistem svake od zemalja regije biti dovoljno kredibilan da ispuni obeฤanja i kvalifikuje se za ฤlanstvo u EU. I ove godine se pokazalo da nivo demokratije u njima nije na evropskom“, rekao je Flesenkemper.
On kaลพe da EU nastoji da smanji ekonomsko zaostajanje Balkana, ali i napominje da ฤlanstvo u EU ne znaฤi i da je dostignut nivo Unije, prenosi B92.
„Dakle, nije kljuฤno pitanje da li ฤe balkanske zemlje postati formalno ฤlanice EU, veฤ pristizanje evropskog ekonomskog nivora. Zato je Gabrijel kazao da treba sada investirati u strateลกke sektore, kako bi region mogao da smanjuje jaz. Takoฤe, ฤlanstvo ne znaฤi automatski da ste dostigli evropski prosek. Neke zemlje su uspele, a druge, poput Hrvatske, nisu“, zakljuฤuje on.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com