BEOGRAD – Niko normalan ne može živeti u mržnji, kaže za Tanjug predsednik Hrvatske seljačke stranke Krešimir Beljak, čija je nedavna izjava da duboko veruje u bratstvo i jedinstvo srpskog i hrvatskog naroda izazvala različite reakcije u tamošnjoj javnosti i ponovo pokrenula pitanje – je li Beljak usamljen slučaj ili „glas“ onih koji veruju da su dobri odnosi dva naroda i države mogući?
Beljak je veru u bratstvo dva naroda izneo na božićnom prijemu Srpskog narodnog veća, kojem je prisustvovao i premijer Andrej Plenković, na kojoj je, inače, primio nagradu za unapređenje odnosa Srba i Hrvata.
Takva poruka gotovo da se nije čula na hrvatskoj političkoj sceni još od rata devedesetih, ali Beljak je uveren, kako ističe, da takva ideja živi u većini ljudi i izražava žaljenje što u Hrvatskoj „neki koji misle kao on moraju da se dodvoravaju manjini, koja je glasnija“.
Lider Hrvatske seljačke stranke, koja u Saboru ima pet poslanika, veruje da se slične poruke i razmišljanja ne čuju dovoljno na hrvatskoj političkoj sceni, a da negativnih reakcija uvek ima i da, kako objašnjava za Tanjug, dolaze „iz onog manjeg dela stanovništva, koji Srbima čestita Božić uz ustaške slike i odrubljene glave“.
„Ali, toga ima i u Srbiji“, kaže Beljak.
Upitan koliku političku snagu imaju takve poruke u ovom trenutku u Hrvatskoj, kaže da može suditi samo prema reakcijama koje je sam dobio, a mnogo je više, dodaje, pozitivnih.
„Negativnih ima, postoje određeni esktremi. A ne bih komentarisao to što se ljudi koji i sami veruju u ovo što sam ja rekao, a u njih ubrajam i Plenkovića, dodvoravaju toj radikalnoj manjini, to je njihov problem“, rekao je Beljak.
„Plenković je, siguran sam, isto tako vrlo blizu mojih izjava. Mislim da on ne mrzi nikoga, a to što se nalazi u takvoj stranci, to je njegova stvar, on je to sam izabrao“, navodi Beljak.
Kaže i da pod bratstvom i jedinstvom podrazumeva tekovine francuske revolucije, na kojima počiva cela zapadna civilizacija, pa, nada se, i Hrvatska i Srbija.
„Tekovine francuske revolucije su komunističke vlasti delimično usvojile kao svoju parolu ‘bratstva i jedinstva’. Da sam možda obrnuo reči, da sam rekao ‘jedinstvo bratstvo i sloboda’ možda bi bilo manje negativnih reakcija, ali poruka je ista“, navodi on i dodaje da ne zna šta u toj izjavi može da iritira deo hrvatskog naroda. Direktorka hrvatskog Centra za suočavanja s prošlošću „Dokumenta“ Vesna Teršelič ne pamti kad smo smo od političara čuli poruku koja se bolje nadovezuje na tradiciju saradnje izmedu Hrvata i Srba, u duhu mirotvorstva jednog od osnivača Srpske seljačke stranke Stjepana Radića, ne insistirajući na podelama kao nasleđu rata iz devedesetih godina prošlog veka.
„U atmosferi u kojoj u Srbiji nema jedinstvene društvene osude zločina počinjenih od strane srpskih jedinica i pripadnika JNA u Vukovaru i drugim mestima, a u Hrvatskoj osude zločina u tijeku i nakon operacija Bljesak i Oluja, izjava je dobrodošao zaokret prema zdravom dijelu društvenog pamćenja i boljim susjedskim odnosima“, kaže Teršelič za Tanjug.
Ona navodi da upućena politička poruka snažno ođekuje u javnosti, „bez obzira na sve drugačije glasove i neprihvatljive mračnjacke geste“.
„Naravno, još bi jače ođeknulo da premijer Plenković uz rijeci o integraciji srpske manjine odlučno reagira javnim osudama ustašoidnih nastupa, kad treba i ne dnevnoj razini, ali za to očito nema političke volje“, navodi ona.
Upitana koga u Hrvatskoj iritira Beljakova poruka, kaže da ona nervira sve koji favorizuju produbljivanje podela i ignorišu zajedničko nasleđe socijalističke Jugoslavije, u čijem je središtu bila ideologija bratstva i jedinstva.
„Osobno smatram da neuspjeh poduhvata građenja zajedničke federativne države koja se raspala u uzastopnim ratovima i sukobima od 1991 do 2001. ne bi smio sprijeciti kriticnu valorizaciju njenog pozitivnog nasljeda, među kojima je svakako partizanska pobjeda protiv fašista i nacista te društvena modernizacija, kao ni negativnog nasljeda represije“, zaključila je Teršelič.
Predsednik hrvatskog Saveta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer smatra da „retro“ izjava koju je dao Krešimir Beljak o bratstvu dva naroda neće steći nikakve simpatije u Hrvatskoj.
„To je atipična izjava, kakva nije izrečena u poslednjih 28 godina“, rekao je Tolnauer za Tanjug i dodao da je ta izjava kod drugih politčkih aktera izazvala veliko čuđenje, jer je korišćen vokabular iz nekog drugog vremena.
Prema rečima predsednika Saveta, pod čijim krovom su 22 manjine, izjava – „verujem u bratstvo srpskog i hrvatskog naroda“ bila je prigodna za božićni prijem Srpskog narodnog veća, na kojoj je Beljak dobio nagradu za doprinos u odnosima dva naroda, i pored toga što postoje tumačenja da je time želeo da privuče biračko telo nacionalnih manjina.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com