Dok predsednik Evropske komisije ลฝan-Klod Junker poruฤuje da ne ลพeli nezavisnu Kataloniju, jer bi u Evropskoj uniji to izazvalo nastajanje na desetine „novih Katalonija“, vodeฤi katalonski dnevnik Vangvardija traลพi od premijera regionalne vlasti Karlesa Pudลพdemona da ne popusti pred ultimatumom saveznika u katalonskoj vladi da sutra proglasi nezavisnost jer bi to „do krajnosti pogorลกalo situaciju“, prenose mediji u svetu.
Madridski dnevnik El Pais, koji je protiv otcepljenja Katalonije od ล panije, tvrdi istovremeno da regionalna vlada u Barseloni i njeni secesionistiฤki nastrojeni saveznici i snage spremaju „kosovski recept“ za proglaลกenje nezavisnosti suprotno ustavu i reลกenosti centralne vlade ล panije da to spreฤi.
„Cilj te strategije jeste da se iznudi meฤunarodno posredovanje i pripremi ‘kosovski put’, kao ‘poslednje sredstvo’, kako su to utvrdili savetnici katalonske vlade: a to je jednostrano otcepljenje utemeljeno na navodnom krลกenju ljudskih pravaโ, navodi El Pais.
Osvrฤuฤi se na rok, koji sutra istiฤe, a koji je centralna vlada u Madridu dala regionalnim vlastima u Barseloni da razjasne da li jednostrano proglaลกavaju ili ne nezavisnost, Vangvardija u redakcijskom uvodniku upozorava da su i poslovni krugovi i banke u Kataloniji protiv otcepljenja i naglaลกava da „to sebi ne moลพemo dozvoliti jer je za veฤinu Katalonaca zajedniลกtvo najcenjenija baลกtina, koja je sad naruลกena“.
Veฤina zvaniฤnika u glavnoj stranci vladajuฤe koalicije, Demokratske partije Katalonije, mahom daju do znanja da ลพele da ostave na snazi odluku premijera Puฤdmona da se proglaลกenje nezavisnosti „ne primenjuje do daljnjeg“.
Oni podvlaฤe spremnost da se s centralnom vlaลกฤu ล panije pregovara jedino o naฤinu kako doฤi do nezavisnosti, ลกto vlada u Madridu smatra neprihvatljivim ruลกenjem celovitosti drลพave i gaลพenjem ustava i najavljuje primenu ฤlana 155. ลกpanskog ustava kojim moลพe biti ukinuta autonomija Katalonije.
Madridski Pais objaลกnjava da je strategija katalonskih secesionista da se dobije na vremenu i „da se stvori slika ล panije kao autoritarne i nedemokratske drลพave na temelju odluka sudstva i policije da se snagom sile suprotstavi ilegalnom referendumu o nezavisnosti od 1. oktobra, ลกto separatisti navode kao dokaz da ล panska drลพava ugnjetava Kataloniju“, navodi Pais.
List dodaje da je Kosovo jednostrano poglasilo nezavisnost 2008. godine, a Srbija to nije priznala, isto kao ni pet drลพava Evropske unije, ukljuฤujuฤi ล paniju.
„Propaganda zagovornika nezavisnosti Katalonije zaobilazi ฤinjenicu da je do otcepljenja Kosova doลกlo posle deset godina ratnog sukoba izmeฤu albanskih secesionistiฤkih snaga i srpske vlade, ลกto je konaฤno dovelo od intervencije NATOโ, kaลพe Pais i ukazuje da su posledice i „hiljade ลพrtava i pola miliona izbeglica“.
U vrlo vidljivom nastojanju da se nastavi s tvrdnjom da se postupci centralne vlade u Madridu mogu dovesti u vezu s frankistiฤkom diktaturom posle graฤanskog rata u ล paniji i pravim pogromima pristalica republike u Kataloniji, celokupna katalonska vlada je danas poloลพila venac na spomenik predsedniku regionalne vlade Katalonije Ljuisu Kompanjisu koga su frankistiฤke snage streljale 1940. godine.
Pristalice nezavisnosti Katalonije su u meฤuvremenu uspele da izdejstvuju raspravu u Savetu Evrope u Strazburu o policijskom nasilnom spreฤavanju referenduma u Kataloniji, a struฤnjak Visokog komesarijata za ljudska prava OUN Alfred de Zajas je napisao da se „u Kataloniji veฤ moลพe primeniti teorija terapeutskog samopredeljenja“ i da se „presedan Kosova moลพe primeniti na sukob u Kataloniji“.
Savetnici bivลกeg katalonskog predsednika Artura Masa su to takoฤe zakljuฤili, dok je sadaลกnji nezvaniฤni ลกef diplomatije vlade u Barseloni Raul Romeva prethodno napisao da je miลกljenje Meฤunarodnog suda pravde o jednostranom proglaลกenju nezavisnosti Kosova „vaลพno za Kataloniju jer pokazuje da meฤunarodni zakon ne zabranjuje jednostrana proglaลกenja nezavisnosti“.
Institucije i praktiฤno sve vlade drลพava EU, s izuzetkom delimiฤno Belgije i podrลกkom Slovenije, su protiv otcepljenja Katalonije od ล panije, a to je stavio do znanja i Vaลกington.
Ameriฤki ฤasopis Forin Polisi (Foreign Policy), blizak Stejt departmentu, podvukao je da je ล panija stabilna demokratska zemlja koja doprinosi meฤunarodnoj stabilnosti tako da „oslabljena i mala ล panija nije u interesu SAD“.
Katalonski separatisti ลพele meฤunarodno posredovanje da bi „stekli legitimitetโฆa na to se nisu upecali ni EU, ni SAD, niti Meksiko i Vatikan“, zakljuฤuje Forin Polisi.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com