U trendu

EU oštro o podršci Kine Rusiji u ratu u Ukrajini

Uoči velikog diplomatskog pohoda Evropske unije u Kinu, šef spoljne politike EU u utorak je napao Peking zbog njegove podrške Rusiji usred invazije na Ukrajinu i nazvao to „eklatantnim kršenjem“ obaveza prema Ujedinjenim nacijama.

„Ne može se stati na stranu agresora“, rekao je Žozep Borel uoči putovanja za Peking predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i francuskog predsednika Emanuela Makrona. „Postoji jasno očekivanje da stalna članica Saveta bezbednosti (UN) ustane u odbranu međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i moralna dužnost Kine je da doprinese pravednom miru“.

Uz gostujućeg državnog sekretara SAD Antonija Blinkena, Borel je bio neobično otvoren u svojoj osudi Kine koja je od partnera EU sve više njen rival na globalnoj sceni.

Ta izjava je priprema da dvoje eminentnih evropskih lidera u Pekingu ukaže da će odnosi EU i Kine zavisiti od odnosa Pekinga s Rusijom koji je sada prijateljski.

Očekuje se da će Makron i Fon der Lajen tokom razgovora sa predsednikom Si Đinpingom u četvrtak upozoriti da ne šalje oružje Rusiji. Neposredno uoči posete, Fon der Lajen je imala telefonski razgovor sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim radi koordinacije strategije.

Čak i ako Peking kaže da je neutralan prema tom ratu, Sijeva poseta ruskom predsedniku Vladimiru Putinu Moskvi pre dve nedelje imala je sve vizuelne elemente i izjave kakve ima sastanak prijatelja od poverenja.

„Složili su se oko potrebe da ne raspoređuju nuklearno oružje u inostranstvu“, rekao je Borel o  tom sastanku u Moskvi. „Nekoliko dana kasnije Rusija je rasporedila taktičko nuklearno taktičko oružje u Belorusiji“, dodao je on, pozivajući se na Putinovu najavu plana da tamo rasporedi takvo oružje. „Do toga dolazi, ironično, pošto je kineski predsednik Si posetio Moskvu i pomenuo potrebu za mirom“, dodao je Borel.

On je izglede za raspoređivanje takvog oružja u Belorusiji nazvao Putinovom „najnovijim nuklearnim kockanjem“ koje je „direktna pretnja bezbednosti Evrope“.

Borel je rekao da traži promjenu stava u Pekingu da se odnosi ne bi pogoršali. „Bili smo jasni s Kinom da će njen stav o ruskim zverstvima i ratnim zločinima odrediti kvalitet naših odnosa sa Pekingom“, rekao je on.

Razgovori Makrona, Sija i Fon der Lajen uglavnom će biti o trgovini, ratu u Ukrajini i promenama klime.

Očekuje se da će evropski zvaničnici podvući važnost uloge Kine u podršci miru i reći Siju da bi trebalo da direktno sarađuje sa Zelenskim posle njegove posete Moskvi prošlog meseca. Pozvaće ga da izvrši pritisak na Putina da prestane da preti upotrebom nuklearnog oružja u ratu protiv Ukrajine.

Fon der Lajen će tražiti od Sija da iskoristi svoj uticaj da bi osigurao da sporazum o izvozu žitarica koji je pomogao u snižavanju globalnih cena hrane može biti produžen od sredine maja, kada se očekuje da će isteći pošto je ruski ambasador u UN ponovio da je Moskva spremna da produži dogovor ali samo na 60 dana, dok je u ugovoru bilo predviđeno duplo više – 120 dana.

EU ne očekuje značajnu promenu u stavu Kine, ali veruje da je ključno nastaviti saradnju s tom supersilom, posebno u trgovini.

Kina je 2022. godine bila treći najveći partner po svom uzvozu robe iz EU, a njen najveći partner po izvozu svoje robe u EU. Lideri EU žele da ponovo izbalansiraju trgovinske odnose s Kinom, a istovremeno da se pozabave zavisnošću EU od Kine u strateškim sektorima kao što su kritične sirovine, računarske tehnologije, poluprovodnici i čiste tehnologije.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.