Izbegliฤka kriza koja ne jenjava, terorizam koji ozbiljno preti da ugrozi temelje evropskog i svetskog mira i izbori koji slede u dve kljuฤne zemlje EU – Francuskoj i Nemaฤkoj – i konaฤan izlazak Velike Britanije iz Unije glavni su izazovi zbog kojih mnogi Evropljani sa zebnjom gledaju na 2017. godinu.
Pre dve godine kada su izbeglice sa Bliskog istoka i kopnom poฤele da stiลพu u Evropu, stanovnici kontinenta joลก uvek su sanjali san o jedinstvenom savezu otpornom na sve potrese, ali danas taj san je u velikoj meri rasprลกen.
„Oni koji misle da je doลกlo vreme da se dekonstruiลกe, da se rasparฤa Evropa, da se podelimo po nacionalnim linijama, potpuno greลกe. Neฤemo postojati kao pojedinacne nacije bez EU“, upozorio je tokom godine predsednik Evropske komisije ลฝan-Klod Junker.
Uz rat u Siriji koji i dalje nije zavrลกen, jedan od najveฤih izazova za Evropu jeste moguฤnost novog velikog izbegliฤkog talasa, koliko zbog nemoguฤnosti da se svim tim ljudima pomogne, ali poฤednako i zbog toga ลกto je sama Evropa podeljena vrlo oลกtro po tome kakav odgovor treba da bude.
I dok Maฤarska i Austrija zahtevaju da se spreฤi talas migranata, podizanjem zidova i ograda, uz ฤeลกku i neke druge drลพave koje nisu spremne da taj teret podele ravnomerno sa drugima, Nemaฤka koja je najviลกe izbeglica primila do sada i sama se, posle napada u Berlinu, suoฤava sa pitanjem – da li je politika otvorenih vrata kancelarke Merkel bila opravdana.
Sporazum sa Turskom o izbeglicama je na klimavim nogama i svi su svesni da, ukoliko on propadne, situacija moลพe da postane mnogo gora.
Izbegliฤko pitanje umnogome ฤe odluฤiti i kako ฤe izgledati rukovodeฤe strukture u Francuskoj i Nemaฤkoj.
U Francuskoj se u aprilu odrลพavaju predsedniฤki a u junu parlamentarni izbori. Meฤu kandidatima za predsednika i republikanski desniฤarski kandidat Fransoa Fijon, bivลกi premijer, socijalista Manuel Vals i Marin le Pen lider Nacionalnog fronta, stranke krajnje desnice.
Prema aktuelnim anketama najviลกe izgleda za pobedu ima Fijon, dok je na drugom mestu Le Penova, pri ฤemu su, kako ocenjuju mediji, oboje kontroverzni kandidati.
Fijon je bio premijer u vreme kada je predsednik drลพave bio Nikola Sarkozi, zalaลพe se za izbalansirani budลพet, smanjenje poreza i fiskalna ograniฤenja. Prema francsukim standardima i za Fijona se smatra da je priliฤno radikalan.
Le Penova je populista, evroskeptik i antimigrantski nastrojena. Iako se ne oฤekuje pobeda Nacionalnog fronta, Francuska bi mogla da dobije populistiฤku vladu. Prvi krug predsedniฤkih izbora je krajem aprila, a drugi u maju.
S druge strane, iako je nemaฤka kancelarka Angela Merkel izgubila dosta na popularnosti zbog politike otvorenih vrata prema izbeglicama, koalicija CDU/CSU i SPD sada trenutno uลพiva podrลกku 44,5 odsto graฤana.
Nakon napada u Berlinu, na politiฤku buduฤnost Merkelove ฤe politika prema izbeglicama imati veliki uticaj, a treba uzeti u obzir i jaฤanje leviฤarske Alternative za Nemaฤku, AfD.
Da li ฤe izborni rezultati u tim zemljama pokrenuti neke nove izlaske iz Unije i da li ฤe Nemaฤka ostati jedini lider glavna su pitanja za analitiฤare ali i donosioce odluka u Briselu.
Kako ocenjuje CNN, viลกe od populizma, Evropskoj uniji preti rastuฤa „ลกizma“ u nemacko-francuskoj osovini, a zbog razliฤitog pravca u kojem se kreฤu Pariz i Berlin, svaka strateลกka dugoroฤna vizija za EU skoro da je nemoguฤa.
Francuska se okreฤe sebi, ostavljajuฤi Nemaฤku samu na ฤelu EU – ลกto je joลก teลพi zadatak zbog ฤinjenice da Britanci odlaze.
U Nemaฤkoj se oฤekuje pobeda Angele Merkel za ฤetvrti kancelarski mandat, kada ฤe dospeti pod pritisak ne samo domaฤih biraฤa, veฤ i meฤunarodne zajednice, da je „poslednja braniteljka“ umerene liberalne demokratije i globalizacije.
Nemaฤka ฤe se naฤi na poziciji koju nikad nije ลพelela – da pokuลกa sama da vodi Evropu, a izazovi su brojni, ocenjuje CNN u analizi.
Parlamentarni izbori oฤekuju i Holandiju u martu, pri ฤemu neke ankete pokazuju da Partija za slobodu desniฤarskog, evroskeptiฤnog gerta Vildersa mogla da osvoji 34 od 150 mesta u parlamentu.
Ukoliko njegova stranka osvoji najveฤi broj mesta, biฤe veoma teลกko formirati vladu od manjih stranaka, tako da bi Holandija mogla da se suoฤi sa nestabilnoลกฤu posle izbora.
Posle neuspelog referenduma o ustavnim promenama u Italiji i ostavke premijera Matea Rencija, i premda u zemlji nisu predviฤeni redovni parlamentarni izbori u 2017. godini, moguฤnost vanrednih izbora se ne moลพe iskljuฤiti.
U meฤuvremenu, treba oฤekivati da Velika Britanija u martu aktivira ฤlan 50. Lisabonskog sporazuma i pokrene poroces izlaska iz EU, ลกto ฤe takoฤe doneti odreฤene promene.
Pre svega toga na duลพnost 45. predsednika SAD u januaru ฤe stupiti Donald Tramp, nakon ฤega ฤe tek postati jasnije kako ฤe izgledati partnerstvo EU i SAD, i saradnja sa NATO.
Uz nereลกenu krizu u Ukrajini, finansijsku krizu u Grฤkoj, zategnute odnose sa Rusijom i sankcije, strah pojedinih drลพava-ฤlanica da bi Rusija mogla da ih napadne, pitanje da li Evropa paralano sa NATO treba da ima i svoje sopstvene snage – jasno je da su bezbriลพni dani EU daleka proลกlost.
Ne treba zaboraviti ni rastuฤu nejednakost, sve veฤi jaz izmedu bogatih i siromaลกnih, ali i sve veฤe smanjivanje srednjeg sloja u gotovo svim evropskim zemljama.
Neizvesnost, uz moguฤnost najrazliฤitijih ishoda – jedino je izvesno ลกto 2017. ฤeka.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com