Klasić: Banija ili Banovina je isključivo političko pitanje

ZAGREB – Povodom tvrdnji dela hrvatske javnosti da je izdaja nazivati Banijom umesto Banovinom centralnu Hrvatsku, koja je nedavno pogođena zemljitresom, istoričar Hrvoje Klasić kaže da izbor između dva izraza nije istorijsko ni lingvističko, već isključivo političko pitanje.

“Nikada niko u Kostajnici, Glini, Petrinji, Sisku, ali ni u Splitu ni Zagrebu do 1991. godine nije koristio termin Banovina, nego Banija i Banijci. Gordan Lederer je objavio video iz rata ‘Banijska praskozorja’, ne banovinska“, kaže Klasić.

Pojašnjava da je naziv Banovina jedan od pokušaja pohrvaćivanja onoga što se na potpuno pogrešan način vezalo uz Srbe.

„Na Baniji je većinsko stanovništvo bilo srpsko i morao se naći hrvatskiji termin od onoga koji je koristilo tamošnje stanovništvo. Tako se počinje uvoditi izraz Banovina”, rekao je Klasić za zagrebačku N1.

Priče o tome može li se to ili ne može, kaže, lingvističke su kao i pitanje može li stanovnik Dalmacije biti Dalmacijanac.

“Politički lingvistički eksperti su, da bi kraj zvučao više hrvatski, dali termin Banovina. Voleo bih da svi nastave, ne kao vlast koja je uvela formu, a ne sadržaj, da pomažu tom kraju i tim ljudima. Nemojte dozvoliti da taj divan kraj postane najnenaseljeniji deo zemlje”, kazao je Klasić.

Ispričao je kako je pre nekoliko dana bio u jednom od sela koje se više ni ne pominje, a to je Velika Graduša.

“Tamo je danas tridesetak staraca. Kažu da je do 1991. godine u selu bilo 130 traktora, a sada je 30 staraca. Ljudima se svašta obećavalo pri povratku, obnovi… Izvori prihoda tih ljudi su ugroženi“, ispričao je lasić.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.