LONDON – Atmosferske koncentracije ugljen-dioksida i drugih gasova sa efektom staklene bašte dostigle su nove maksimume u 2018. godini.
Svetska meteorološka organizacija (WMO) saopštila je da je porast CO2 malo iznad prosečnog rasta zabeleženog tokom prethodne decenije, preneo je BBC.
Nivoi drugih gasova sa efektom staklene bašte, poput metana i azot-oksida, takođe, su iznad prosečnih iznosa.
Od 1990. godine zabeleženo je povećanje od 43 procenta gasova koji imaju efekat staklene bašte na klimu.
U izveštaju WMO razmatra se koncentracija gasova sa efektonom staklene bašte u atmosferi, a ne samo njihova emisija.
Koristeći podatke stanica za praćenje na Arktiku i širom sveta, istraživači navode da je koncentracija CO2 u 2018. godini dostigla 407,8 ppm, što je više od 405,5 ppm godinu danas ranije.
Ovo povećanje je iznad proseka u poslednjih 10 godina i iznosilo je 147 odsto u odnosu na „predindustrijski“ nivo iz 1750. godine.
WMO, takođe, beleži koncentracije drugih gasova sa efektom staklene bašte, uključujući metan i azotni oksid.
Oko 40 odsto metana koji se emituje u vazduh dolazi iz prirodnih izvora, kao što su močvarna podrucja, a 60 odsto iz ljudskih aktivnosti, uključujući stočarstvo, uzgoj pirinča i deponije.
Metan je sada na 259 odsto preindustrijskog nivoa, a porast primećen prošle godine bio je veći nego prosek u poslednjih 10 godina.
Azot-oksid emituje se iz prirodnih i ljudskih izvora, uključujući i one iz okeana i đubriva koji se upotrebljavaju u poljoprivredi.
Prema WMO, on je sada na 123 odsto nivoa iz 1750. godine.
Ono čime se bave naučnici jeste sveukupni uticaj zagrevanja svih tih povećanih koncentracija.
Poznat kao totalno zračenje, ovaj efekat je porastao za 43 odsto od 1990. i ne pokazuje znake zaustavljanja.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com