Strah se uvukao meฤu jedanaest miliona imigranata koji ลพive i rade u SAD bez potrebnih papira, ali podjednaka nervoza vlada u celom Meksiku, gde se strepi da ฤe veฤ od 20. januara, odmah posle inauguracije, novi predsednik poฤeti da ispunjava svoja predizborna obeฤanja. Ako Donald Tramp naฤe naฤin da obustavi slanje dolarskih doznaka iz SAD u Meksiko, to bi dovelo do kolapsa mnogih regiona juลพno od reke Rio Bravo, koji svoje preลพivljavanje duguju vrednim i poลพrtvovanim roฤacima u Sjedinjenim Drลพavama.
Veฤ u prvom intervjuu posle izbora, Tramp je potvrdio da ฤe odmah โdeportovati i do tri miliona Meksikanacaโ, onih koji u svom dosijeu imaju neki kriviฤni prekrลกaj, a da ฤe onog trenutka kada granica izmeฤu dve zemlje (3.185 kilometara) bude โosiguranaโ poฤeti da izbacuje i ostale ilegalne imigrante.
Meksiฤki mediji meฤutim istiฤu da ฤe procedura izbacivanja njihovih drลพavljana neฤe biti munjevita i podupiru svoje analize procenama iz konzervativnog Foruma ameriฤke akcije (AAF) po kojima ฤe za masovnu deportaciju kakvu obeฤava Donald Tramp biti potrebno bar dvadesetak godina. Milijarder sa druge strane tvrdi da to moลพe da izvede u roku od osamnaest meseci ili najduลพe dve godine.
Citiraju se i nalazi ameriฤkog Centra za napredak po kojima bi operacija izbacivanja jedanaest miliona migranata koลกtala Ameriku basnoslovnih 114 milijardi dolara, ili punih deset hiljada dolara po osobi. U troลกkove su uraฤunate dnevnice policajaca i agenata koji traลพe ilegalce po celoj zemlji, njihov boravak u pritvoru, suฤenje i transport do zemlje iz koje su doลกli.
Mnogo viลกe su zabrinuti Meksikanci zbog rizika da izgube milione dolara koji se redovno ulivaju u zemlju. Tramp je obeฤao da ฤe izgraditi zid na granici o troลกku Meksikanaca. On traลพi da se iz Meksika za podizanje te graฤevine uplati jednokratno suma od pet do deset milijardi dolara. Ukoliko juลพni sused odbije da odvoji te pare, one ฤe se, tvrdi ameriฤki milijarder, oduzeti od doznaka koje iz SAD stiลพu u zemlju marijaฤa.
Latinoameriฤki ekonomisti uoฤili su da je ove godine znatno porasla dolarska suma poslata iz SAD u Meksiko. Na kraju 2016, pre nego ลกto se na Kapitol hilu inauguriลกe novi predsednik SAD, u Meksiko ฤe se preliti na ime doznaka 27 milijardi dolara, ลกto je skoro deset odsto viลกe nego prethodne godine.
Doznake su treฤi po redu izvor deviznog prihoda Meksika i one doprinose ekonomskom razvoju jer poveฤavaju potroลกnju u gotovo svim krajevima zemlje. Ukoliko se pokaลพe da su Trampove namere zaista ozbiljne, a nema razloga da se u njih sumnja, pojedini finansijski struฤnjaci predlaลพu da Meksiko konfiskuje deo tih doznaka i da ih odvoji za izgradnju graniฤnog zida onako kako predlaลพe novi predsednik.
Ako bi se na doznake uveo porez od pet odsto, Tramp bi za svoj zid mogao godiลกnje da od Meksikanaca dobije milijardu i trista miliona dolara, procenili su ekonomisti.
Ali neฤe samo meksiฤki gastarbajteri biti pogoฤeni Trampovim merama. I same SAD izgubiฤe ฤetiri odsto bruto nacionalnog dohotka, onoliko koliko Meksikanci doprinose ekonomskom razvoju SAD, naroฤito u graฤevinarstvu, poljoprivredi i preraฤivaฤkoj industriji.
U Meksiku drลพave koje najviลกe zavise od doznaka iz SAD jesu Miฤoakan (10 odsto od bruto domaฤeg dohotka), Gerero i Oaksaka.
Sa druge strane, najveฤe sume novca stiลพu iz ameriฤke drลพave Kalifornije, pa se u proteklih devet meseci iz zlatne drลพave u Meksiko slilo ฤak pet milijardi i 200 miliona dolara, dok su iz Teksasa meksiฤki gastarbajteri poslali kuฤi 2,8 milijardi dolara. Na treฤem mestu je Ilinois, na ฤetvrtom drลพava Njujork….
Ovaj novac ne sluลพi samo za bolji ลพivot miliona meksiฤkih porodica veฤ se on ulaลพe u izgradnju kuฤa i stanova, ili u podsticanje privatnih radionica, radnji, malih preduzeฤa…
ล ta da se priฤa o gubitku koji ฤe imati raznorazne banke i finansijske institucije koje se bave transferom novca uz proviziju. Prema podacima iz SAD, proseฤna suma koju meksiฤki gastarbajter ลกalje kuฤi jeste trista dolara, a od tih para deset dolara odlazi onoj instituciji koja ovaj transfer obavlja. Pojedina bankarska odeljenja, u Kaliforniji na primer, od transfera dolara u Meksiko zaraฤuju i po milijardu dolara godiลกnje. U Trampovoj Americi ceo taj biznis ฤe doลพiveti krah. Ili ฤe procvetati joลก viลกe tako ลกto ฤe provizije biti veฤe, a kuฤi u Meksiko ฤe stizati manje para.
(Zorana ล uvakoviฤ, Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com