U trendu

Na danaĆĄnji dan 28. april

Na danaơnji dan, 28. aprila 1918. godine u zatvoru u Terezinu (Čeơka) umro je Gavrilo Princip. Na dvadesetogodiơnji zatvor osudile su ga austrougarske vlasti nakon atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda (Franz) u Sarajevu 1914, čime je počeo Prvi svetski rat.

1442 – Rodjen je engleski kralj Edvard IV (Edward), sin vojvode od Jorka (York). U ratu protiv dinastije Lankaster (Lancaster), posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast preĆĄla na kuću Jork.

1789 – Pobunjena posada engleskog broda „Baunti“ ostavila je kapetana broda Vilijama Blaja (William Blight) i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je posle 48 dana dramatične plovidbe i viĆĄe od 3.500 milja uspeo da se domogne ostrva Timor, blizu Jave.

1804 – Tokom Prvog srpskog ustanka, u Zemunu je odrĆŸan sastanak srpskih ustanika i Turaka, uz posredovanje Austrije. Nakon neuspelih pregovora o uspostavljanju mira, srpski pregovarači vratili su se u OstruĆŸnicu i počeli pripreme za napad na Beograd.

1878 – Rodjen je američki filmski i pozoriĆĄni glumac Lajonel Barimor (Barrymore). Kao dete proslavio se u ulozi Olivera Tvista, a kasnije je značajne uloge odigrao u filmovima „Grand hotel“, „Ostrvo Largo“, „Dama s kamelijama“, kao i u TV seriji „Dr Kilder“.

1919 – Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu 32 drĆŸave, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, prihvatile su pakt o osnivanju Lige naroda.

1924 – Rodjen je zambijski drĆŸavnik Kenet Kaunda (Kenneth), prvi predsednik Zambije od 1964. do 1991. i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1936 – Umro je egipatski kralj Fuad I. Za kralja se proglasio 1922, kada je ukinut britanski protektorat nad Egiptom. Nasledio ga je sin Faruk I (Farouk).

1939 – Adolf Hitler odbacio je nemačko-poljski pakt o nenapadanju sklopljen u januaru 1934. i nemačko-britanski ugovor iz juna 1935.

1952 – Japanu je vraćen suverenitet koji mu je, nakon poraza u Drugom svetskom ratu, bio oduzet mirovnim ugovorom iz San Franciska 1951. godine.

1969. – Predsednik Francuske Ć arl de Gol (Charles, Gaulle) dao je ostavku nakon referenduma o regionalizaciji zemlje i reorganizaciji Senata, na kojem je većina Francuza glasala protiv njegovih predloga.

1977 – Članovi nemačke levičarske terorističke grupe „Bader-Majnhof“ (Meinhoff, Baader) osudjeni su na doĆŸivotnu robiju.

1980 – DrĆŸavni sekretar SAD Sajrus Vens (Cyrus Vance) podneo je ostavku posle neuspele misije komandosa u spasavanju američkih taoca u Iranu.

1992 – Prokomunistička vlada u Kabulu predala je vlast islamskim gerilcima, čime je okončan 14-godiĆĄnji gradjanski rat u Avganistanu.

1995 – U eksploziji gasa poginula su najmanje 103 stanovnika juĆŸnokorejskog mesta Tegu.

1999 – Vlada SR Jugoslavije podnela je Medjunarodnom sudu pravde u Hagu tuĆŸbu protiv zemalja NATO-a zbog „neovlaơćene upotrebe sile“ u vazduĆĄnim udarima koji su počeli 24. marta.

1999 – Lider Srpskog pokreta obnove Vuk DraĆĄković smenjen je sa mesta potpredsednika vlade SR Jugoslavije zbog kritika na račun vlasti tokom ratnog stanja.

2001 – Prvi turista u svemiru, američki biznismen Denis (Dennis) Tito, platio je 20 miliona dolara za svoje putovanje na Medjunarodnu svemirsku stanicu, na koje je otiĆĄao sa ruskom posadom.

2002 – U padu helikoptera u Rusiji, poginuo je gubernator sibirske oblasti Krasnojarsk, general Aleksandar (Alexander) Lebed, bivĆĄi savetnik za bezbednost predsednika Borisa Jeljcina.

2004 – Snimci američke TV Si-Bi-Es (CBS) o zlostavljanju iračkih zarobljenika u iračkom zatvoru Abu Graib, pod kontrolom američke vojske, izazvali su ĆĄok u svetu. Američki predsednik DĆŸordĆŸ BuĆĄ uputio je javno izvinjenje iračkom narodu za poniĆŸenje koje su pretrpeli irački zatvorenici i njihove porodice.

2005 – Irak je dobio prvu demokratsku vladu u poslednjih viĆĄe od 50 godina.

2008 – U sudaru dva voza na istoku Kine poginulo je preko 70 ljudi, viĆĄe od 420 je povredjeno od kojih je 70 sa kritičnim povredama.

2011 – Sezona tornada u juĆŸnim američkim drĆŸavama, odnela je viĆĄe od 330 ĆŸivota i napravila ogromnu materijalnu ĆĄtetu. Nekoliko drĆŸava proglasilo vanredno stanje, a u najteĆŸe pogodjenoj Alabami nevreme je uniĆĄtilo čitave gradove i ostavilo velika područja bez struje.

2014 – Sud u Kairu osudio je na smrtnu kaznu 683 islamista, uključujući lidera Muslimanske braće Mohameda Badija. Na istom ročiĆĄtu preinačene su u kaznu doĆŸivotnog zatvora 492 od 529 smrtne kazne presudjene u martu. Islamisti su osudjeni za učeơće u ubistvu i pokuĆĄaju ubistva policajaca u egipatskoj provinciji Minja 14. avgusta proĆĄle godine.

2017 – SkupĆĄtina Crne Gore usvojila je protokol o članstvu u NATO čime je i zvanično okončana procedura pristupanja te zemlje severnoatlantskom savezu.

2022 – Crna Gora je dobila novu, manjinsku vladu na čelu sa doskoraĆĄnjim potpredsednikom Dritanom Abazović, čime je okončana tromesečna kriza u radu izvrĆĄne i zakonodavne vlasti u ovoj zemlji.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.