Nema zatvaranja pregovaraฤkih poglavlja bez sudskog epiloga napada na nemaฤku ambasadu u Beogradu, februara 2008, poruฤuje predsedavajuฤi Odbora za evropske poslove nemaฤkog Bundestaga Ginter Krihbaum.
„Neฤemo tolerisati nikakve laลพne kompromise. Ovo je pitanje vladavine prava“, naglasio je Krihbaum u intervjuu za portal Juropijen Vestern Balkans (EWB).
Nemaฤki parlamentarac je objasnio da je „7 uslova Budestaga“, koji su pre nekoliko godina postavljeni Srbiji na inicijativu njegove parlamentarne grupe, uglavnom ispunjeno, zbog ฤega je Bundestag proลกle godine dao „zeleno svetlo“ za otvaranje prvih poglavlja u pregovorima Srbije i Evropske unije.
„Meฤutim, u rezoluciji od 27. juna 2013. godine, Bundestag je utvrdio da pristupni pregovori neฤe moฤi biti zakljuฤeni pre nego ลกto je napad na nemaฤku ambasadu iz februara 2008. u potpunosti istraลพen, a poฤinioci privedeni pravdi“, rekao je Krihbaum za EWB portal.
Na opasku da ima ocena da Nemaฤka ne prepoznaje dovoljno vaลพnost pitanja poput smanjenja vladavine prava i medijskih i politiฤkih sloboda u Srbiji, Krihbaum odgovara da je reฤ o nesporazumu.
Jasno je, kaลพe, da „Srbija tek treba da sprovede mnoge reforme u politiฤkoj sferi, administraciji, pravosuฤu i ekonomiji, pre nego ลกto zemlja bude mogla da se prikljuฤi Evropskoj uniji“.
„Ipak, napori i uฤinjeni napredak, uveliko postignuti od strane premijera Vuฤiฤa, moraju biti priznati“, ocenio je Krihbaum i primetio da je Srbija „uveliko na putu ka EU“, iako ฤe pregovori sigurno trajati joลก nekoliko godina.
Nemaฤka, istakao je, podrลพava ovaj put Srbije veoma aktivno, ลกto se moลพe videti i u Berlinskom procesu, iniciranom od strane nemaฤke vlade.
Krihbaum je kao apsurdne odbacio optuลพbe o umeลกanosti EU i SAD u pokuลกaj ruลกenja vlade Aleksandra Vuฤiฤa, u vezoi sa protestima u Beogradu.
Prema njegovim reฤima, „protesti protiv slobodno izabrane vlade predstavljaju izraz slobode izraลพavanja i potpuno su prirodni u jednoj demokratskoj drลพavi“, ali, istakao je, ย „niko u Nemaฤkoj nema interesa da ruลกi nedavno reizabranog premijera Srbije ili destabilizuje njegovu vladu“.
„Naลกi odnosi su veoma bliski i konstruktivni i postaju sve viลกe prijateljski i srdaฤni tokom procesa pregovora. Tvrditi da neko hoฤe da ย sruลกi slobodno izabranog premijera je besmislica“, rekao je Krihbaum.
Povodom ponaลกanja Hrvatske u pogledu otvaranja poglavlja 23, Krihbaum je ponovio da je za njega „neprihvatljivo da ฤlanica Evropske unije blokira pristupne pregovore sa drลพavom kandidatom zbog bilateralnih sporova izmeฤu njih dve“.
Kada je Slovenija blokirala proces pristupanja Hrvatske zbog spora oko demarkacije granice u Piranskom zalivu, on je, kako je podsetio, izneo miลกljenje u korist Hrvatske.
„Bilateralni sporovi treba da se reลกavaju bilateralno. Za ove stvari postoje tela za meฤunarodnu arbitraลพu, ali su i EU i Nemaฤka spremni da budu medijatori u odreฤenim sluฤajevima. Ovi sporovi ne smeju postati problem za EU. Iskreno se nadam da ฤe ova neprijatnost postati stvar proลกlosti nakon izbora u Hrvatskoj. Na kraju krajeva, vlada je veฤ artikulisala promenu politike po ovom pitanju“.
Na pitanje da li „sveobuhvatna normalizacija odnosa“ izmeฤu Beograda i Priลกtine koja se zahteva od Srbije kroz pregovaraฤko poglavlje 35 nuลพno podrazumeva priznavanje nezavisnosti Kosova ili postoje alternativna reลกenja, Krihbaum kaลพe da je poslednjih godina doลกlo do velikog napretka za ลกta je u velikoj meri zasluลพan premijer Aleksandar Vuฤiฤ.
„Meฤutim, dve zemlje su daleko od dobrosusedskih odnosa poput onih koje, na primer, Nemaฤka ima sa svojim susedima. Prema tome, pregovori o poglavlju 35 ฤe svakako biti meฤu najteลพim i najmuฤnijim. Pretpostavlja se da ฤe ovo poglavlje biti zatvoreno na samom kraju procesa pregovora“, rekao je on.
On je rekao i da nema niลกta loลกe u tome ลกto Srbija odrลพava bliske ekonomske odnose sa Rusijom ฤak i nakon ลกto postane ฤlan EU, ali je naglasio da EU nije samo ekonomska zajednica, veฤ pre svega politiฤka unija koja deli odreฤene vrednosti.
„Prema tome, bilo je prirodno za EU da oลกtro osudi nelegalnu aneksiju Krima i uvede sankcije Rusiji. Da li ฤe Srbija jednog dana ลพeleti da poput svojih suseda postane ฤlan NATO ili ne u potpunosti zavisi od Srbije“, zakljuฤio je Krihbaum.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com