Odgovor Rusije na Å¡irenje NATO-a prema njenim granicama
NATO prebacuje trupe na rusku granicu, upozorio je zamenik ruskog sekretara Saveta bezbednosti Mihail Popov. Prema njegovim reÄima, za dve godine broj pripadnika NATO snaga za brzu reakciju porastao je za 1,6 puta â sa 25 na 40 hiljada ljudi.
U intervjuu za list Ministarstva odbrane Rusije âKrasna zvezdaâ, Popov je upozorio da vojne opasnosti koje dolaze iz SAD i NATO-a vecÌ predstavljaju vojnu pretnju za Rusiju. PojaÄane taktiÄke grupe bataljona multinacionalnog sastava od po hiljadu vojnika rasporeÄene su u baltiÄkim drÅŸavama, istakao je on.
Sprovodi se ameriÄka inicijativa âTri za 30â, koja predviÄa spremnost za koriÅ¡cÌenje 30 mehanizovanih bataljona, 30 avijacionih eskadrila i 30 borbenih brodova zemalja bloka u roku od 30 dana. Sistem transatlantske preraspodele snaga za pojaÄanje iz SAD i Kanade u Evropu, kao i rasporeÄivanje velikih koalicionih grupa na granici s Rusijom ponovo je oÅŸivljen kao tokom Hladnog rata.
Prema reÄima Popova, pored dva Å¡taba multinacionalnih divizija koje NATO vecÌ ima, âSeveroistokâ u Poljskoj i âJugoistokâ u Rumuniji, rukovodstvo Severnoatlantskog saveza odluÄilo je da formira i štab multinacionalne divizije âSeverâ, u bazi danske motorizovane peÅ¡adijske divizije.
âNjena operativna grupa, sudecÌi po izveÅ¡tajima medija, rasporeÄena je 8. marta ove godine u selu Adazi u Letonijiâ, dodao je Popov. Za njega je to joÅ¡ jedan primer Å¡irenje ameriÄkog sistema protivraketne odbrane.
Ruski vojni eksperti te najnovije poteze zapadne Alijanse tumaÄe kao âdeo strategije prinudne sileâ.
Direktor Centra za vojno-politiÄka istraÅŸivanja MGIMO Aleksej PodbereÅ¡kin smatra da je cilj takvih akcija Alijanse prisiljavanje Rusije da prihvati pravila koja su karakteristiÄna za vladajucÌu elitu zapadnih zemalja.
âU poslednjih pet godina tenzije su eskalirale, Å¡to je suÅ¡tina strategije prinude. Cilj te strategije je prisiljavanje Rusije da prihvati pravila, norme i vrednosti koje su karakteristiÄne za vladajucÌu elitu SAD i njihovih saveznika. Oni jasno stavljaju do znanja da cÌe Rusija, ako ne prihvati taj sistem, silom biti naterana na to. Atmosfera pritiska vojne sile ne moÅŸe biti takva ako je pretnja nerealna. To se ne odnosi samo na zemlje NATO-a. I bivÅ¡e neutralne drÅŸave, kao Å¡to je Å vedska, vecÌ ulaze u tu orbitu. Treba shvatiti da se radi o širokoj vojno-politiÄkoj koaliciji koju su SAD formirale na antiruskoj osnoviâ, rekao je PodbereÅ¡kin za Sputnjik.
Ruski vojni eksperti navode da kao odgovor na dejstva NATO-a Rusija jaÄa pozicije na zapadnim pravcima, konkretno u Kalinjingradskoj oblasti. PovecÌava i mocÌ BaltiÄke flote, a postavljaju se i novi raketni sistemi âIskanderâ. ZavrÅ¡eno je i stvaranje Ävrstog radarskog polja blizu granica Rusije, Å¡to garantuje otkrivanje balistiÄkih raketa iz svih pravaca.
Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da širenje Severnoatlantskog saveza na Istok ne treba shvatati kao na provokaciju usmerenu protiv Rusije.
Predsednik Komisije Saveta Federacije za informacionu politiku Aleksej PuÅ¡kov je isticao da širenje NATO-a na Istok predstavlja pretnju za Rusiju, s obzirom da je ukupna snaga Alijanse kada je reÄ o konvencionalnom oruÅŸju viÅ¡estruko vecÌa od mogucÌnosti Rusije.
On je ukazao na to da je ukljuÄivanje novih zemalja u Alijansu pretnja za Rusiju, pogotovo kada su u pitanju planovi za ukljuÄivanje Ukrajine i Gruzije u Severnoatlantski savez. PuÅ¡kov je podsetio da se takvi planovi prave joÅ¡ od 2008. godine.
NATO svoje aktivnosti u blizini zapadnih granica Rusije naziva âobuzdavanjem ruske agresijeâ, iako je Moskva viÅ¡e puta izjavljivala da Rusija ne predstavlja pretnju ni po koga, ali i da necÌe zanemariti akcije koje su potencijalno opasne za njene interese.
NATO je joÅ¡ lideru Sovjetskog Saveza Mihailu GorbaÄovu dao usmeno obecÌanje da se âni za inÄ necÌe Å¡iriti ka Istokuâ, ali ga je obmanuo. Smatra se da je GorbaÄov najvecÌu greÅ¡ku napravio Å¡to nije traÅŸio pisane garancije za to. Uprkos tome Å¡to zvaniÄnici NATO-a tvrde da je ta priÄa o neÅ¡irenju Alijanse na Istok mit, o tome postoje Äak i dokazi meÄu arhiviranim materijalima sa kojih je skinuta oznaka tajnosti u SAD.
OÄigledno je da su aktivnosti SAD usmerene na oÄuvanje dominantne uloge u Evropi i svetu, a one se sprovode pod izgovorom izmiÅ¡ljene ruske pretnje.
Alijansa je poslednjih godina aktivno rasporeÄivala snage na teritoriji zemalja NATO-a kao Å¡to su Poljska, Estonija i Letonija, a rukovodstvo NATO-a to pravda time da se vojnici tamo nalazi na rotacionoj osnovi, Å¡to je u skladu sa OsnivaÄkim aktom RusijaâNATO.
Dve vojne sile su joÅ¡ 1997. u Parizu potpisale OsnivaÄki akt RusijaâNATO, kojim se Alijansa obavezala da necÌe razmeÅ¡tati krupne vojne formacije i taktiÄko atomsko oruÅŸje na teritoriji novih drÅŸava-Älanica. Drugim reÄima, taj dokument zabranjuje stacioniranje znaÄajnijih vojnih snaga u Centralnoj i IstoÄnoj Evropi, u blizini ruskih granica.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.