Zamenik šefa poljske diplomatije zadužen za evropska pitanja Konrad Šimanjski poručio je danas Evropskoj komisiji da je nerealno da očekuje osetni pomak u rešavanju spora oko poljskog Ustavnog suda do ponedeljka 23. maja, jer je za dogovor vlasti i opozicije potrebno znatno više vremena a upozorio je da je neumesno govoriti o ultimatumu.
Evropska komisija upozorila je danas Poljsku da će ako do 23. maja ne vidi osetan pomak u rešavanju spora oko paralisanog Ustavnog suda, potpredsednik EK Frans Timermans podneti završni izveštaj a EU može da predje u drugu fazu procene funkcionisanja pravne države u Poljskoj, novog mehanizma koji je pokrenula u februaru a na čijem kraju može da stoji oduzimanje glasa Poljskoj u EU.
„Upozorio bih da se ne koristi termin ‘dala rok’ a još manje ultimatum’. Dinamiku proces konsultacija čiji cilj je plan koji bi otklonio sve sumnje o ustavnim problemima u Poljskoj odredjuje spremnost strana da se dogovore“, kazao je danas novinarima u Varšavi Šimanjski.
Nikakv bitni pomak i prekretnica ne može po rečima Šimanjskog da se očekuje do ponedeljka ako ništa drugo zato što promene u zakonima koje bi rešile pat u Ustavnom sudu mora da obavi poljski parlament.
„Razumem da ponedeljak može da bude nekakav pomoćni rok“, kazao je Šimanjski a po njegovim rečima i da EK podnese taj izveštaj o funkcionisanju pravne države on neće ubrzati rešavanje spora u Poljskoj.
„Nama je mišljenje EK poznato do najstinijih detalja i to što bi bilo objavljeno kao tekst nije nikakva kvalitativna promena. Spor iziskuje dobru volju svih zainteresovanih strana, imam na umu poljsku opoziciju i samo to će uticati na dinamiku procesa“, kazao je Šimanjski.
Ne samo EK već i Savet Evrope i njegova Venecijanska komisija i američka administracija zabrinuti su zbog spora vladajuće konzervativne stranke Pravo i Pravda i Ustavnog suda i novog zakona koji je Ustavni sud označio za neustavan ali vlada insistira da Ustavni sud mora da se njime rukovodi.
Paralisani Ustavni sud znači da je onemogućena i ocena ustavnosti svih daljih zakona koje su vladajući poljski konzervativci usvojili od dolaska na vlast u novembru prošle godine a koji bi mogli da predstavljaju pretnju po pravnu državu i demokratiju, kao što je novi zakon koji je javni tv i raio servis i novinsku agenciju PAP pretvorio u vladine medije ili zakon kojim je uvedena politizacija državne uprave i u njoj obavljene masovne čistke rukovodećih činovnika.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com