U trendu

Rasprave u EU oko budžeta 2020-2027: Udarac u stršljenova gnezda

Predlogom da se u budžetu Evropske unije u razdoblju 2020-2027 smanje sredstva za dosad „nedodirljive“ subvencije za poljoprivredu i da se pristup fondovima za manje razvijena područja Unije direktno uslovi vladavinom zakona i solidarnošću u politici prema izbeglicama, Evropska komisija udarila je u „gnezda stršljenova“.

Ovakvo upozorenje jednog medija u EU odražava opštu bojazan da će rasprave o „Višegodišnjem finansijskom okviru (MFF)“ biti veoma oštre takodje zbog činjenice da se zbog izlaska Velike Britanije iz EU od 2021. mora popuniti manjak u budžetu od 90 milijardi evra, a neke bogate članice, poput Holandije i Austrije kažu da neće dati ni evro.

Već su na ovaj predlog Komisije u Briselu, koji treba da usvoje vodji EU i Evropski parlament, krenule prave topovske salve iz najvećeg poljoprivrednog proizvodjača i izvoznika Francuske, čiji ministar poljoprivrede kaže da to „ne može proći“.

Glavna jabuka razdora su ipak Zajednička poljoprivredne politika i kohezioni fondovi na koje je dosad otpadalo preko 70 odsto budžeta EU, a sad bi trebalo da se smanje na 60 procenata.

Naročito Poljska, koja će u razdoblju 2014-2020 iz fondova EU dobiti preko 80 milijardi evra, i Madjarska takodje odlučno odbijaju da se novac iz kohezionih fondova, dakle za pomoć nerazvijenim regiona s ciljem da dostignu prosek i konkurentnost EU, delom zaustavi za poljske i madjarske siromašne oblasti.

To medjutim traže Evropska komisija, Evropski parlament i neke zemlje članice, jer smatraju da poljske i madjarske vlasti gaze evropske vrednosti vladavine prava, nezavisnosti pravosudja i slobode izražavanja.

Ali u šta bi se sve moglo izroditi, govori i strahovanje varšavskog dnevnika Gazeta Viborča da bi rasprave oko budžeta i naročito pomenuto „kažnjavanje“ poljskih vlasti izazvali veliki „antievropski bunt“ u vladajućoj stranci PIS, i štaviše, „jastrebove u njoj naveli na zaključak da im Brisel daje šansu za izlazak Poljske iz EU“.

Evropska komisija u predlogu za novi sedmogodišnji okvir budžeta takodje navodi da se više novca mora dati zemljama koje su najviše pogodjene izbegličkom krizom (Italija, Nemačka, švedska, Grčka), a smanjenjem isplata iz kohezionih fondova „kazniti“ one koji to odbijaju, a to su pre svega članice na istoku EU.

Osetno više sredstava je predvidjeno za odbrambenu politiku, uz velika ulaganja u razvoj zajedničkog najsavremenijeg naoružanja i tehnologije (35 milijardi evra), takodje za bezbednost spoljnih granica (broj pripadnika pogranične policije bi porastao na 10.000), potpuno potrebama EU osmišljenu imigraciju, a korenito zaustavljanje ilegalne imigracije.

Francuska i Nemačka koje spremaju veliku reformu zone evra, besumnje će biti zadovoljne jer novim budžetskim okvirom se stvaraju dva nova fondova za zonu evra, i to 27 milijardi evra za reforme u cilju bolje konkurentnosti i štedljivosti u „ranjivim“ članicama zone evra, a to je jug EU.

Takodje se daje dodatnih 30 milijardi evra za mehanizam predupredjivanja kriza i uz pomoć javnih investicija.

Ali, primećuju neki analitičari, ovo je sad bitka oko preraspodele samo malog dela novca koji ukupno mogu po svojoj volji da troše članice EU kroz nacionalne budžete.

Prema MFF sedmogodišnji budžet EU bio bi 1,27 hiljada milijardi evra, što je samo nešto više od 1,1 odsto bruto domaćeg proizvoda svih članica EU.

Ali, reč je i o tome da neke članice u budžet EU uplaćuju više nego što iz njega dobijaju, upravo kao Holandija ili Austrija, a neke države EU, kao Poljska ili pre više godina Španija, uspevaju da iz fondova EU dobiju zamašna sredstva koja vidno pomažu njihovim privredama i opštem razvitku.

I upravo, s tim u vezi, nekako je nastala i mala zbrka oko to toga da „Višegodišnjim finansijskim okvirom“ nisu predvidjena nikakva sredstva za „proširivanje“, dakle prijem novih članica, iako je „kao moguće“ Strategijom proširivanja EU navedeno da bi Srbija i Crna Gora, recimo, mogle da 2025 postanu članice Unije.

To bi značilo da bi tad trebalo da dobijaju i osam-devet puta veća sredstva iz kohezionih i drugih fondova EU u odnosu na sadašnji program za pripremu za članstvo IPA. IPA III fond od 12 milijardi i 865 miliona evra je unesen u predlog budžeta EU 2020-22027.

Ukoliko bi, što je zasad uslovljeno punim preustrojstvom struktura EU i stvaranjem jezgra oko evrozone, Srbija i(ili) Crna Gora ipak došle na prag EU, onda bi se sredstva iz IPA i drugih fondova preusmerila za kohezione i druge fondova za ove nove članice, a moguće je i da se budžet nešto uveća, kao u slučaju ulaska Hrvatske, Rumunije i Bugarske u članstvo.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.