Centralne banke ลกirom sveta gomilaju zlato kao alternativu ameriฤkom dolaru, a Rusija u tome ubedljivo prednjaฤi. Tome su doprinele geopolitiฤke tenzije, sankcioni ratovi i, pre svega, ลพelja za dedolarizacijom.
Statistika Svetskog vecฬa zaย zlato (VGC), pokazuje da je potraลพnja zaย zlatom uย prvom tromeseฤju 2018. godine meฤu centralnim bankama porasla zaย 42 odsto.
U tom periodu su centralne banke kupile rekordnu koliฤinu zlata zaย poslednje ฤetiri godine, aย ispostavilo se da jeย Banka Rusije najvecฬi kupac.
Statistike pokazuju daย su centralne banke uย poslednjem kvartalu kupile preko 148 tona zlata, ลกto je zaย 22 odsto viลกe nego uย istom periodu 2017. godine. Apsolutni rekorder je Rusija, koja je kupila 99,2 tone, aย zatim sledi Turska sa 18,5 tona.
Svoje rezerve zlata povecฬali su iย Kazahstan (14,4 tone), Indija (13,7 tona) iย Poljska (13,7 tona).
Prvi put uย savremenoj istoriji Rusije, drลพavne rezerve zlata premaลกile su dve hiljade tona. Poslednji put je Moskva mogla daย se pohvali takvom koliฤinom zlata 1962. godine, zaย vreme Nikite Hruลกฤova.
Sada udeo Rusije uย svetskim rezervama zlata iznosi 17 odsto, aย vrednost ruskihย zalihaย se procenjuje naย viลกe od 78 milijardi dolara.
Povecฬanje zlatnih rezervi omogucฬava Rusiji daย diverzifikuje rezerve uย valutama zbog pogorลกanja odnosa sa SAD. Eksperti objaลกnjavaju da je zlatoย โstopostotnaย zaลกtita od pravnih iย politiฤkih rizikaโ.ย Povecฬavajucฬi udeo zlata uย deviznim rezervama, Centralna banka Rusije smanjuje udeo dolara iย evra. Ruske vlasti smatraju da je bolje imati viลกe zlatnih resursa nego dolara. Hipotetiฤki govorecฬi, ako Rusija drลพi tone ameriฤkih dolara, aย SAD ลพele daย nanesu ลกtetu njenoj ekonomiji, to bi bilo mogucฬe kroz manipulacije valutom, pa je zlato garant protiv takvog scenarija, tvrde eksperti.
โOvo je dugoroฤna strategija, koja se neย primenjuje prvu godinu, ali sada je priliฤno aktivna. Ranije smo drลพali stotine milijardi dolara uย ameriฤkim hartijama od vrednostiย โ 2010. godine je investirano viลกe od 176 milijardi dolara, aย sada nam je ostalo neลกto malo viลกe od deset milijardi. Skoro pa smo zatvorili tu priฤu. ล to se tiฤe zlatnih rezervi, mi ih povecฬavamo najviลกe od svih. Na srecฬu, mi zlato sami proizvodimo, aย ne uvozimo, kao ลกto to ฤine neke zemlje. Na primer, Turska mnogo zlata uvozi izย Venecuele. Zlato je naลก stabilan resurs, koji mi veoma ฤuvamoโ, rekao je zaย Sputnjik ruski politikolog Andrej Suzdaljcev.
Centralna banka je poฤela daย prodaje ameriฤke drลพavne obveznice nakon ลกto su SAD izrekle sankcije Moskvi iย kada se pojavila pretnja da cฬe Rusija biti iskljuฤena izย meฤunarodnog sistemaย obraฤuna, aย ove godine je prvi put uย postsovjetskoj istoriji premaลกila Kinu poย obimu zlatnih rezervi.
Podsetimo, SAD iย dalje imaju najviลกe zlatnih rezervi naย svetuย โ viลกe od osam hiljada tona, aย zatim sledi Nemaฤka (viลกe od 3,3 hiljade tona), zatim MMF (viลกe od 2,8 hiljada tona), Italija (2,45 hiljada tona) iย Francuska (2,43 hiljade tona). Rusija je naย petom mestu.
Inaฤe,ย Rusija kupuje zlato uglavnom iskopano naย svojoj teritoriji, aย proizvodi oko 300 tona godiลกnjeย iย po tom pokazatelju zaostaje samo zaย Kinom iย Australijom.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com