Rusija pretvara dolare u zlato

Centralne banke ลกirom sveta gomilaju zlato kao alternativu ameriฤkom dolaru, a Rusija u tome ubedljivo prednjaฤi. Tome su doprinele geopolitiฤke tenzije, sankcioni ratovi i, pre svega, ลพelja za dedolarizacijom.
Statistika Svetskog vecฬa zaย zlato (VGC), pokazuje da je potraลพnja zaย zlatom uย prvom tromeseฤju 2018. godine meฤ‘u centralnim bankama porasla zaย 42 odsto.

U tom periodu su centralne banke kupile rekordnu koliฤinu zlata zaย poslednje ฤetiri godine, aย ispostavilo se da jeย Banka Rusije najvecฬi kupac.

Statistike pokazuju daย su centralne banke uย poslednjem kvartalu kupile preko 148 tona zlata, ลกto je zaย 22 odsto viลกe nego uย istom periodu 2017. godine. Apsolutni rekorder je Rusija, koja je kupila 99,2 tone, aย zatim sledi Turska sa 18,5 tona.

Svoje rezerve zlata povecฬali su iย Kazahstan (14,4 tone), Indija (13,7 tona) iย Poljska (13,7 tona).

Prvi put uย savremenoj istoriji Rusije, drลพavne rezerve zlata premaลกile su dve hiljade tona. Poslednji put je Moskva mogla daย se pohvali takvom koliฤinom zlata 1962. godine, zaย vreme Nikite Hruลกฤova.

Sada udeo Rusije uย svetskim rezervama zlata iznosi 17 odsto, aย vrednost ruskihย zalihaย se procenjuje naย viลกe od 78 milijardi dolara.

Povecฬanje zlatnih rezervi omogucฬava Rusiji daย diverzifikuje rezerve uย valutama zbog pogorลกanja odnosa sa SAD. Eksperti objaลกnjavaju da je zlatoย โ€žstopostotnaย zaลกtita od pravnih iย politiฤkih rizikaโ€œ.ย Povecฬavajucฬi udeo zlata uย deviznim rezervama, Centralna banka Rusije smanjuje udeo dolara iย evra. Ruske vlasti smatraju da je bolje imati viลกe zlatnih resursa nego dolara. Hipotetiฤki govorecฬi, ako Rusija drลพi tone ameriฤkih dolara, aย SAD ลพele daย nanesu ลกtetu njenoj ekonomiji, to bi bilo mogucฬe kroz manipulacije valutom, pa je zlato garant protiv takvog scenarija, tvrde eksperti.

โ€žOvo je dugoroฤna strategija, koja se neย primenjuje prvu godinu, ali sada je priliฤno aktivna. Ranije smo drลพali stotine milijardi dolara uย ameriฤkim hartijama od vrednostiย โ€” 2010. godine je investirano viลกe od 176 milijardi dolara, aย sada nam je ostalo neลกto malo viลกe od deset milijardi. Skoro pa smo zatvorili tu priฤu. ล to se tiฤe zlatnih rezervi, mi ih povecฬavamo najviลกe od svih. Na srecฬu, mi zlato sami proizvodimo, aย ne uvozimo, kao ลกto to ฤine neke zemlje. Na primer, Turska mnogo zlata uvozi izย Venecuele. Zlato je naลก stabilan resurs, koji mi veoma ฤuvamoโ€œ, rekao je zaย Sputnjik ruski politikolog Andrej Suzdaljcev.

Centralna banka je poฤela daย prodaje ameriฤke drลพavne obveznice nakon ลกto su SAD izrekle sankcije Moskvi iย kada se pojavila pretnja da cฬe Rusija biti iskljuฤena izย meฤ‘unarodnog sistemaย obraฤuna, aย ove godine je prvi put uย postsovjetskoj istoriji premaลกila Kinu poย obimu zlatnih rezervi.

Podsetimo, SAD iย dalje imaju najviลกe zlatnih rezervi naย svetuย โ€” viลกe od osam hiljada tona, aย zatim sledi Nemaฤka (viลกe od 3,3 hiljade tona), zatim MMF (viลกe od 2,8 hiljada tona), Italija (2,45 hiljada tona) iย Francuska (2,43 hiljade tona). Rusija je naย petom mestu.

Inaฤe,ย Rusija kupuje zlato uglavnom iskopano naย svojoj teritoriji, aย proizvodi oko 300 tona godiลกnjeย iย po tom pokazatelju zaostaje samo zaย Kinom iย Australijom.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com