Rusija spremna da anektira okupiranu Ukrajinu posle 'referenduma', na front Å¡alje vojnike bez obuke
Rusija se priprema da formalno pripoji okupirane delove Ukrajine u kojima je Kremlj organizovao „referendum“, a ukrajinska vlada i Zapad su ga proglasili nezakonitim i nameÅ¡tenim.
NaoruÅŸani vojnici su tokom pet dana glasanja iÅ¡li od vrata do vrata sa izbornim zvaniÄnicima a gradjani su glasali pred njima. Sumnjivo visoki procenti u korist pripajanja Rusiji smatraju se manipulacijom za otimanje ukrajinske zemlje dok je rusko rukovodstvo sve viÅ¡e saterano u cÌoÅ¡ak posle nedavnih vojnih gubitaka u Ukrajini.
Administracije koje je postavila Moskva u Äetiri regiona juÅŸne i istoÄne Ukrajine, tvrde da 93 odsto glasaÄa u ZaporoÅ¡koj oblasti podrÅŸava aneksiju, kao i 87 odsto u Hersonskoj oblasti, 98 odsto u Luganskoj oblasti i Äak 99 odsto u Donjeckoj.
Proruski zvaniÄnici ta Äetiri regiona rekli su da cÌe na osnovu takvih rezultata glasanja traÅŸiti od ruskog predsednika Vladimira Putina da ukljuÄi njihove oblasti u sastav Rusije. Lideri separatista Leonid PaseÄnik u Lugansku i Denis PuÅ¡ilin u Donjecku rekli su da odlaze u Moskvu da „reÅ¡e formalnosti“ oko aneksije.
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine nazvalo je glasanje „propagandnom predstavom“ i „niÅ¡tavim i bezvrednim“.
„Prisiljavanje ljudi u tim oblastima da neke papire popune uz puÅ¡Äanu cev je joÅ¡ jedan ruski zloÄin u toku agresije na Ukrajinu“, piÅ¡e u saopÅ¡tenju.
Zapadne zemlje su takoÄe odbacile glasanje kao pokuÅ¡aj Moskve da legitimizuje svoju invaziju na Ukrajinu pokrenutu 24. februara.
„Bez obzira na tvrdnje Rusije, to ostaje ukrajinska teritorija i Ukrajina ima svako pravo da nastavi da se bori za svoj puni suverenitet“, rekla je portparolka Bele kucÌe Karin Åœan-Pjer.
„Kao odgovor, radicÌemo sa naÅ¡im saveznicima i partnerima na nametanju dodatnih ekonomskih sankcija“ Rusiji i pristalicama aneksije, rekla je ona.
SAD su najavile i dodatnu 1,1 milijardu dolara pomocÌi Kijevu, uz finansiranje 18 naprednijih raketnih sistema i drugog oruÅŸja za borbu protiv bespilotnih letelica koje Rusija koristi protiv ukrajinskih trupa. Najnoviji paket poveÄava ukupnu ameriÄku pomocÌ Ukrajini na skoro 17 milijardi dolara.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pozvala 27 zemalja Älanica EU da se dogovore o novom paketu sankcija Rusiji zbog predloÅŸenih aneksija.
Kremlj je ostao nepokolebljiv uprkos svemu tome. Portparol Dmitrij Peskov rekao je da Rusija u najmanju ruku namerava da istera ukrajinske snage iz regiona Donjecka Äijih oko 60 odsto teritorije kontroliÅ¡u ruske i separatistiÄke snage.
U intervjuu za AsoÅ¡ijeted pres, savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog je rekao da je Ukrajina odluÄna da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela tokom rata.
Mihail Podoljak je rekao da ruska aneksija necÌe promeniti niÅ¡ta na bojnom polju: „NaÅ¡e akcije ne zavise toliko od toga Å¡ta Ruska Federacija misli ili ÅŸeli, koliko od vojne sposobnosti Ukrajine“.
Portparol Stejt departmenta Ned Prajs je rekao novinarima u VaÅ¡ingtonu da se SAD necÌe protiviti da Ukrajina koristi oruÅŸje koje isporuÄuju SAD za napad na istoÄna podruÄja ako ih Rusija anektira.
„Bili smo jasni prema naÅ¡im ukrajinskim partnerima u vezi s odreÄenim sistemima duÅŸeg dometa: da su ti sistemi za upotrebu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji. Ako i kada doÄe do aneksije – kako oÄekujemo, te oblasti cÌe ostati suverena ukrajinska teritorija“, rekao je Prajs.
PoÅ¡to je kontraofanziva Ukrajine ovog meseca nanela moskovskim snagama teÅ¡ke neuspehe na bojnom polju, Rusija je rekla da cÌe pozvati 300.000 rezervista da se pridruÅŸe borbi. Upozorila je i da bi mogla da pribegne nuklearnom oruÅŸju.
Ta delimiÄna mobilizacija je duboko nepopularna u nekim oblastima gde ima protesta i sluÄajeva nasilja, dok desetine hiljada Rusa beÅŸe iz zemlje.
Masovni egzodus je stvorio viÅ¡ednevne kilometarske redove na nekim graniÄnim prelazima, a lokalne ruske vlasti u jednoj oblasti duÅŸ granice sa Gruzijom rekle su da cÌe poÄeti da dele hranu, vodu i drugu pomocÌ onima koji Äekaju da odu. Moskva je, kako se izveÅ¡tava, postavila vojne sluÅŸbe na granicama kako bi presrela neke od onih koji pokuÅ¡avaju da otputuju iako su podloÅŸni mobilizaciji.
Mobilizacija je navela Ambasadu SAD u Moskvi da upozori Amerikance da odmah napuste Rusiju jer „Rusija moÅŸe odbiti da prizna ameriÄko drÅŸavljanstvo osoba s dvojnim drÅŸavljanstvom, uskrati im pristup ameriÄkoj konzularnoj pomocÌi, spreÄi njihov odlazak iz Rusije i regrutuje dvojne drÅŸavljane za vojnu sluÅŸbu“.
Prethodna bezbednosna upozorenja Ambasade izdata tokom rata takoÄe su savetovala Amerikance da odu.
Ukrajinski vojni i zapadni analitiÄari rekli su da Rusija na liniju fronta Å¡alje trupe koje nemaju nikakvu obuku.
VaÅ¡ingtonski Institut za prouÄavanje rata preneo je onlajn video-snimak Äoveka koji se predstavio kao pripadnik ruskog Prvog tenkovskog puka, i vidno uznemiren rekao da on i drugi novi pripadnici te jedinice necÌe procÌi obuku pre slanja u okupirane delove Hersonske oblasti.
„Malo je verovatno da cÌe mobilisani ljudi sa dan ili dva obuke znaÄajno ojaÄati ruske pozicije pogoÄene ukrajinskom kontraofanzivom na jugu i istoku“, navodi Institut.
AnalizirajuÄi stanje na bojnom polju, britansko Ministarstvo odbrane je saopÅ¡tilo da ukrajinska kontraofanziva napreduje polako jer je ojaÄala ruska odbrana.
Lokalni ukrajinski zvaniÄnici prijavili su ruske napade u delimiÄno okupiranoj oblasti Donjecka u kojima je poginulo pet ljudi, kao i artiljerijske udare u gradu Nikopolju na jugu Ukrajine. U tom gradu je pogoÄeno 10 viÅ¡espratnica i privatnih kuÄa, Å¡kola i dalekovodi, rekao je Valentin RezniÄenko, naÄelnik lokalne vojne uprave.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.