Ć vajcarci sutra glasaju o zabrani burke
CIRIH – U Ć vajcarskoj se sutra odrĆŸava referendum o zabrani pokrivanja lica ĆŸena u javnosti, a poznavaoci prilika ukazuju da bi ishod mogao biti neizvestan.
GraÄani Äe se zapravo naÄelno izjasniti o zabrani pokrivanja lica ĆĄto obuhvata i recimo maskiranje tokom demonstracija. Ali to je u raspravi sporedna stvar. Sve se vrti oko nikaba, burke i drugih pokrova za lice koje nose neke muslimanke.
âU drugim zemljama je radikalni islam napredniji, ali i kod nas je poÄeo da puĆŸe. Ako to ne ĆŸelimo, onda moramo jasno da se postavimo i to reguliĆĄemo na samom poÄetku“, kaĆŸe Valter Vobman iz Ć vajcarske narodne stranke koji je pokrenuo inicijativu za referebdunm.
On je pre jedanaest godina veÄ imao uspeha sa inicijativom da se zabrani gradnja novih minareta.
âUgnjetavanje ĆŸena nema ĆĄta da traĆŸi u naĆĄem druĆĄtvu i zato smo i pokrenuli inicijativu. Kod nas ĆŸene pokazuju lice. To je znak naĆĄeg slobodnog, demokratskog druĆĄtvenog poretkaâ, dodaje Vobman za DojÄe vele.
MeÄutim, ĆĄvajcarska Savezna vlada i velika veÄina u parlamentu u Bernu to vide drugaÄije. Oni preporuÄuju glasanje protiv zabrane pokrivanja.
Karin Keler-Zuter, koja vodi resor pravosuÄa i policije, kaĆŸe da je pokrivanje lica marginalni fenomen. Navodi da u celoj zemlji ima jedva tridesetak ĆŸena koje nose burku, a da su ostale turistkinje koje kratko borave u Ć vajcarskoj.
âZabrana pokrivanja ne nudi nikakvu zaĆĄtitu od ekstremizma ili terorizma. Za to postoje efikasniji instrumentiâ, dodaje Keler-Zuter. PodseÄa da je parlament upravo usvojio novi zakon o delovanju policije u odbrani od radikalnih islamista i terorista.
VeÄe ĆŸena katoliÄke biskupske konferencije u Ć vajcarskoj, islamska udruĆŸenja i neke feministiÄke politiÄarke smatraju da bi zabrana pokrivanja ugrozila verske slobode u Ć vicarskoj. Poslanik Valter Vobman, iz inicijative koja je progurala referendum sa viĆĄe od 100.000 potpisa, na to ima prigovor.
âNiko normalan ne moĆŸe da shvati zaĆĄto crkve to govore. Jer, ovde smo protiv politiÄkog, ekstremnog islama, a ne protiv islama kao religijeâ, kaĆŸe on. âIslam ne traĆŸi da ĆŸensko lice bude pokriveno da bi se praktikovala vera. U Kuranu se nigde ne kaĆŸe da se to mora. Ovo je simbol koji je doĆĄao kasnije.â
On je ubeÄen da je, baĆĄ kao i minareti na dĆŸamijama, noĆĄenje burki i nikaba izraz politiÄkog islama i ĆĄerijatskog zakona. A tako neĆĄto, kako je rekao, âsigurno ne ĆŸelimo u naĆĄoj kulturiâ.
Neke feministkinje i islamske teoloĆĄkinje takoÄe preporuÄuju da se u nedelju glasa za zabranu zara i feredĆŸe. Politikolog Elham Manea, koji ima arapske korene, rekao je za ĆĄvajcarski radio da je nikab oÄito âsimbol verske fundamentalistiÄke desniÄarske ideologijeâ.
Zabrana pokrivanja veÄ postoji u dva kantona, Ticinu i Sent Galenu. Isto postoji u Francuskoj i Austriji. JoĆĄ ĆĄest drĆŸava EU na neki naÄin reguliĆĄe ovu tematiku. Poslednje ankete predviÄaju 49 odsto glasova za zabranu burki i 47 odsto protiv, ĆĄto znaÄi da Äe rezultat biti veoma tesan, zakljuÄuje DW.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.