U trendu

Ć vajcarska skrenula ulevo

Dve zelene stanke napravile su istorijski uspeh na parlamentarnim izborima u Ơvajcarskoj koji bi ih mogao uvesti u izvrơnu vlasti čime su Ơvajcarci pokazali odlučnost u pomeranju ulevo, kao i sve veću zabrinutost zbog klimatskih promena, piơu svetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Izbori su ispunili očekivanja da će se ekoloơka pitanja pojaviti u Ơvajcarskoj posle jačanja zelenih stranaka u susednoj Nemačkoj i Austriji, ocenjuje agencija Asoơijetid pres.

Prema projekcijama, Zelena stranka je u donjem domu parlamenta dobila 13 odsto glasova ơto je skok u odnosu na rezultate od pre četiri godine, kada je imala 7,1 odsto glasova.

Podrơka novijoj centrističkoj stranci s ekoloơkim fokusom, Zelenim liberalima, povećala se sa 4,6 odsto na 7,6 odsto.

Ơvajcarska narodna stranka ostaje najjača u zemlji, ali se njena podrơka smanjila, pa je, prema projekcijama, osvojila 25,6 odsto glasova. Ta desničarska populistička stranka imala je vrhunac na izborima 2015. sa 29,4 odsto glasova.

U vladi su joơ tri stranke: socijaldemokrate za koje se predviđa da će osvojiti 16,5 odsto glasova, liberali za koje se očekuje da će dobiti 15,5 odsto i Hriơćanske demokrate s 11,8 odsto.

Fokus u narednim sedmicama biće da li će dve zelene stranke dobiti jedan od sedam mandata u saveznom kabinetu, kojeg u poslednjih 60 godina čine iste četiri stranke, ističe Gardijan.

U sklopu jedinstvenog političkog sistema Ơvajcarske, na izborima se na četverogodiơnji mandat bira 200 poslanika donjeg doma i 46 senatora u gornjem domu, dok o sastavu izvrơnog Saveznog veća neće biti odlučeno do decembra.

Prema takozvanoj „čarobnoj formuli“ za podelu vlasti, Ć vajcarska narodna stranka, Socijaldemokratska stranka i desno orijentisana liberalna Slobodna demokratska partija dele ravnopravno ĆĄest mesta u kabinetu, dok su centristički Hriơćanski demokrati imali sedmo mesto.

Uklanjanje hriơćanskih demokrata, koji su bili u vladi od kada je formula primenjena 1959, značilo bi raskid sa nacionalnom tradicijom.

Gardijan ukazuje da je Ơvajcarska narodna stranka jedina u Saveznom veću koja osporava realnost klimatske krize, s tim da socijalisti i dve stranke desnog centra izrazito guraju ekoloơke politike.

Medjutim, upravo su klimatske promene bile najvaĆŸnije pitanje za birače pred izbore u nedelju.

ProĆĄlog meseca 100.000 ljudi – ĆĄto je značajan odziv za zemlju od 8,5 miliona – proĆĄlo je kroz ĆĄvajcarsku prestonicu Bern, zahtevajući od sledeće vlade sveobuhvatne klimatske mere.

Rezultati izbora pokazuju da su Ć vajcarci, čija su ekonomija i ĆŸivotni stil usko vezani za planinske vrhove prekrivene snegom, sve zabrinutiji zbog klimatskih promena. Nedavno istraĆŸivanje univerziteta ETH u Cirihu otkrilo je da bi viĆĄe od 90 odsto od 4.000 alpskih glečera moglo nestati do 2100. godine, ako se ne suzbiju emisije gasova s efektom staklene baĆĄte.

Birači u Ơvajcarskoj su odlučno pomerili politički smer zemlje ulevo, donoseći trijumf za dve stranke koje su fokusirane na okolinu i koje su preokrenule decenijsku dominacije tvrde desnice u zemlji, ukazuje londonski Fajnenơl tajms.

Zamah – iako skroman u poredjenju s nedavnim političkim promenama drugde u Evropi – predstavlja najveći parlamentarni pomak u alpskoj drĆŸavi koja obično ima uravnoteĆŸen politički sistem.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.