Otkrijte 25 srpskih izraza koji su potpuno nestali iz upotrebe – njihova značenja su neobična, duhovita i zapanjujuća
Srpski jezik krije riznicu reči koje nikada nisu zaživele u svakodnevnom govoru. Neke od njih zvuče kao da su iz bajke, dok druge deluju kao da su iz naučne fantastike. Ipak, sve su bile deo ozbiljnog pokušaja da se stvori domaća terminologija za nauku, društvo i kulturu.
Kako su nastale zaboravljene reči
Još 1842. godine, Društvo srpske slovesnosti pokušalo je da obogati jezik domaćim izrazima. Cilj je bio da se izbegne prekomerno preuzimanje stranih reči. Iako su neke reči opstale – poput „sazvežđe“ i „bezuslovno“ – mnoge su ostale samo predlozi, nikada prihvaćeni.
Primeri koji će vas nasmejati i zbuniti
Da li ste znali da je za „kalendar“ predložena reč „mesecoslov“? Ili da je „akcenat“ mogao da se zove „glasoudar“? Nauka o čoveku bila je „čovekoslovije“, a autopsija – „samogled“. Neke reči, poput „veštoples“ (ples), „izudija“ (anatomija) ili „drevnostrnica“ (arheologija), zvuče kao da su iz paralelnog univerzuma.
Zašto nisu zaživele?
Kritike, posebno od strane Vuka Karadžića, dovele su do gašenja inicijative već 1847. godine. On je smatrao da članovi Društva ne poznaju jezik dovoljno dobro i da su previše pod uticajem stranog obrazovanja. Bez sistematske podrške, mnoge reči su ostale samo zanimljivosti u arhivama.
Da li je vreme da ih oživimo?
U eri digitalne komunikacije i sve veće potrebe za jezičkom autentičnošću, možda je vreme da se neke od ovih reči ponovo razmotre. One ne samo da nose istorijsku vrednost, već i otvaraju prostor za kreativnost i jezičku igru.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com