Ove godine se po treฤi put, 3. marta, ลกirom zemljine kugle, pod sloganom โBuduฤnost divljih vrsta je u naลกim rukamaโ, obeleลพava Svetski dan divljih vrsta, koji je odredila Generalna skupลกtina Organizacije ujedinjenih nacija je na 68. zasedanju 2013. godine.
Kako je saopลกtilo Ministarstvo poljoprivrede i zaลกtite ลพivotne sredine, cilj ย obeleลพavanja je podizanje javne svesti o pretnjama koje ljudske aktivnosti predstavljaju za opstanak divljih vrsta, a ove godine posebno se stavlja akcenat na krivolov i ilegalnu trgovinu slonovaฤom.
Neodrลพivo koriลกฤenje prirodnih resursa, kroz nekontrolisano sakupljanje iz prirode, trgovinu i ilegalne radnje, poput krivolova i krijumฤarenja divljih vrsta, predstavljaju najozbiljniju pretnju po njihov opstanak, odmah posle gubitka prirodnog staniลกta. Ljudske aktivnosti stvaraju veliki pritisak na divlje vrste, a sve ฤeลกฤe dovode i do potpunog istrebljenja pojedinih vrsta.
Datum za obeleลพavanje Svetskog dana divljih vrsta je simboliฤno izabran da se podudara sa datumom potpisivanja Konvencije o meฤunarodnoj trgovini ugroลพenim vrstama divlje faune i flore (CITES – Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora) 1973. godine. CITES Konvencija reguliลกe meฤunarodni promet i trgovinu preko 35,000 ugroลพenih vrsta vrsta biljaka i ลพivotinja, ukljuฤujuฤi njihove delove i derivate. Ovaj meฤunarodni ugovor je ratifikovalo 182 drลพave, ukljuฤujuฤi i Republiku Srbiju joลก 2001, navodi se u saopลกtenju.
Podseฤa se da se Srbija nalazi na glavnom koridoru za kretanje robe u jugoistoฤnoj Evropi, ลกto je stavlja i na jednu od glavnih ruta za krijumฤarenje na evropskom kontinentu.
S obzirom na to da se graniฤi se ฤetiri drลพave ฤlanice EU, Srbija je atraktivna krijumฤarima jer predstavlja jednu od poslednjih taฤaka za krijumฤarenu robu pre ulaska na jedinstveno trลพiลกte Evropske unije od preko 503 miliona ljudi.
U poslednjih nekoliko godina carina, graniฤna policija i nadleลพne inspekcijske sluลพbe beleลพe sve veฤi broj zaplena, odnosno spreฤenih pokuลกaja krijumฤarenja divljih vrsta, kako ลพivih primeraka, tako i njihovih delova i derivata.
Poveฤana efikasnost nadzornih organa je posledica unapreฤenja nacionalnih kapaciteta sprovoฤenje obaveza iz CITES konvencije, jednog od retkih meฤunarodnih ugovora koji propisuje obavezno sankcionisanje nepoลกtovanja njenih odredaba kroz trajno oduzimanje primeraka, izricanje novฤanih i zatvorskih kazni.
Ukupan godiลกnji obrt novca u svetskoj trgovini zaลกtiฤenim divljim vrstama, njihovim delovima i derivatima procenjuje se na oko 160 milijardi ameriฤkih dolara. Po procenama Meฤunarodne kriminalistiฤke policijske organizacije – Interpol, godiลกnja vrednost ilegalne trgovine primercima zaลกtiฤenim divljih vrsta na globalnom nivou iznosi izmeฤu 7 i 10 milijardi ameriฤkih dolara, ลกto ovaj vid nelegalne aktivnosti svrstava meฤu privih pet na globalnom nivou po profitabilnosti.
Opstanak nekih od najatraktivnijih divljih vrsta direktno ugroลพavaju organizovane kriminalne grupe, kroz krivolov i krijumฤarenje. Slonovi, nosorozi, tigrovi i druge velike maฤke, primati, ptice grabljivice, papagaji, kopnene kornjaฤe, pangolini i tropsko drveฤe najฤeลกฤe su na meti krivolovaca i krijumฤara.
Broj ilegalno ubijenih afriฤkih slonova kreฤe se izmeฤu 20.000 i 25.000 primeraka godiลกnje, ลกto je izuzetno zabrinjavajuฤi podatak obzirom da se ukupna populacija afriฤkog slona procenjuje na izmeฤu 420.000 i 650.000 primeraka.
Glavni razlog za stradanje ove vrste jeste potraลพnja za njihovim kljovama, odnosno slonovaฤom, na azijskom crnom trลพiลกtu gde rezbarena slonovaฤa predstavlja statusni simbol.
Visok intenzitet krivolova u poslednjih nekoliko godina doveo je do situacije da broj ubijenih slonova premaลกuje prirodni prirast ove vrste. Ako se krivolov i krijumฤarenje ne suzbiju u najskorijem roku opstanak ove vrste ฤe biti doveden u pitanje u narednih dvadeset godina.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com