Malo ko zna priฤu o jednom izuzetnom humanom gestu drลพave Srbije potkraj 19. veka. Na dogaฤaj podseฤa tabla u holu zgrade Meฤunarodnog Crvenog krsta u ลฝenevi na kojoj piลกe: โBudi human kao ลกto je u ratu bila humana Srbija 1885.โ a objaลกnjenje ฤime je naลกa zemlja zaduลพila Meฤunarodni Crveni krst nije samo interesantno veฤ i pouฤno danas dok u mnogim delovima planete bukte ratovi, a primirja se krลกe ne dopuลกtajuฤi da se s ratnog bojiลกta, kao ลกto se deลกava u sadaลกnjim ratnim podruฤjima, sklone ลพene i deca, dostavi humanitarna pomoฤ. Srbije je te 1885. godine dozvolila da se preko njene teritorije prevezu ranjenici zemlje s kojom je bila u ratu.
Ova neobiฤna priฤa poฤela je ลกirenjem Bugarske na Balkanu poslednjih decenija pred ulazak u 20. vek. Kako se radilo o direktnom krลกenju odluka Berlinskog kongresa a za tadaลกnju Kraljevinu Srbiju predstavljalo direktnu opasnost i provokaciju, kralj Milan je Bugarskoj, posle neuspelih diplomatskih pokuลกaja, objavio rat.
Srbija je u to vreme veฤ imala ureฤene bolnice, a bio je osnovan i Crveni krst. Bugarska nije imala ฤak ni vojne sanitete, tako da bugarske ranjenike nije imao ko da odnese s bojiลกta ni da im pruลพi medicinsku negu. Meฤunarodni Crveni krst prikupio je pomoฤ iz svih krajeva Evrope koja je trebalo da se dopremi ovoj drลพavi.
Ironiฤno, jedini put do Bugarske vodio je preko Srbije.
I tada se dogodilo neลกto ลกto svet nikada nije video โ vojna komanda Srbije prekinula je rat na jedan dan, otvorila liniju fronta i propustila medicinski transport preko svoje teritorije.
Srbija je uฤinila i viลกe: transportu meฤunarodnog Crvenog krsta dodala je lekove, ฤebad i krevete iz svojih zaliha i bugarskim vojnicima predala sve ลกto je neophodno za otvaranje jedne bolnice.
Julija Kotal Jevriฤ iz Crvenog krsta Beograda istiฤe da su za ovaj presedan u svetskoj istoriji ratovanja Meฤunarodni komitet Crvenog krsta, Austrijski i Bugarski Crveni krst zahvalili Srpskom druลกtvu Crvenog krsta.
โ Srpsko druลกtvo Crvenog krsta izdejstvovalo je da tada vrhovni komandant, kralj Milan, dozvoli transporte pomoฤi Bugarskoj vojsci, poลกtujuฤi ลฝenevsku konvenciju โ navela je Julija Kotal.
Sliฤan dogaฤaj ni pre ni posle 1885. godine nije zabeleลพen. Srbija je pomogla drลพavi s kojom je tada bila u ratu. U znak seฤanja na ovo nesebiฤno delo, Meฤunarodni Crveni krst je Srbijiย dodelio posebno priznanje za humanost,ย a ploฤa s natpisom โBudi human kao ลกto je bila humana Srbija 1885.โ i danas stoji u zgradi ove institucije u ลฝenevi kao podsetnik na dogaฤaj koji predstavljaย presedan u istoriji ratovanja.
Tabla zahvalnosti nije zaboravljena sluฤajno
Priฤu o srpskoj dobroti kovanoj u ratu moguฤe je proveriti i videti spomen-tablu o dogaฤaju 1885. samo ako posetite hol ลพenevskog sediลกta Crvenog krsta. Mi smo je ฤuli od sugraฤanina, Milana Stevanฤeviฤa.
โ Sedamdesetih godina proลกlog veka bio sam u ลฝenevi na konferenciji. Tu sam upoznao jednu gospoฤu ฤije ime sam zaboravio. Ona mi je pokazala tablu na kojoj je na nemaฤkom pisalo โBe as humane as Serbia was 1885โ. Slikao sam tablu, ali i tu fotografiju sam negde, naลพalost, izgubioโฆ
Davno je to bilo. Ne znam da li je o ovome neko pisao. U to vreme sve naลกe delegacije znale su za Tablu zahvalnosti, kako smo je zvali. I o tome se ฤutalo. Tada se nije smelo govoriti o Srbiji pohvalno poลกto bi vas odmah proglasili nacionalistom. Zato je ova istinita povest zaboravljena โ ispriฤao je Stevanฤeviฤ.
ฤedomir Antiฤ: Srbija uvek poลกtovala konvencije
Naลก istoriฤar ฤedomir Antiฤ kaลพe da nije video ploฤu, ali istiฤe da je Srbija zahvaljujuฤi Vladanu ฤorฤeviฤu meฤu prvim zemljama pristupila Crvenom krstu i poลกtovala konvencije u svim kasnijim ratovima. Zanimljivo je da je u vreme rata iz 1885. vojnu bolnicu u Niลกu vodio naลก veliki pisac Laza Lazareviฤ (tada major), naveo je Antiฤ.
(Branislava Jakลกiฤ, Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com