Da zova ima neลพan miris znaju svi, ali da ลพbun zove dotiลพe visinu i do sedam metara verovatno je za veฤinu nas novost. Ranije je ova biljka slovila za svetu i bila je posveฤena germanskoj boginji Hola. Poลกto se u Nemaฤkoj veruje da zova ลกtiti ljude i ลพivotinje od bolesti, stablo zove ฤesto se sreฤe u sklopu seoskih domaฤinstava. Crna zova danas ima ลกiroku primenu u kulinarstvu.
Od maja pa sve do kraja juna stablo zove krase bele cvasti prelepog mirisa. Cvetovi nisu samo izgledom lepi veฤ su i jestivi. Mogu da se primene i kao prirodna lekovita sredstva, na primer, za leฤenje infekcija kao ลกto su upala desni, glavobolja ili bolovi u uhu. Ukoliko ลพelite da berete cvetove zove, to treba da uradite u toku dana koji je suv, a temperatura umerena. Precvetale cvasti treba odseฤi noลพem, staviti ih u korpu i istog dana dalje preraditi.
Najpoznatija primena zove u kuhinji je u vidu palaฤinki i kolaฤa sa zovom. Tada se zovine cvasti potope u testo za palaฤinke i isprลพe na maslinovom ulju. U rano leto zovu krase cvetovi. Od kasnog leta pa do jeseni cvasti koje niste ubrali sazrevaju i na njima se obrazuju crne bobice, od kojih se najฤeลกฤe prave aromatiฤni sok i dลพem. Bobice treba brati tek kada sazre. Tada dobijaju ljubiฤastu boju koja postepeno prelazi u crne nijanse. Paลพnja! Bobice treba jesti tek ukoliko su sasvim zrele i skuvane, zato ลกto nezeli sirovi plodovi sadrลพe otrovnu supstancu sambunigrin, koja izaziva muฤninu, povraฤanje i dijareju.
U severnoj Nemaฤkoj od zovinih bobica priprema se supa, a pogodne su i za pripremanje raznih vrsta kolaฤa i kaลกa. Od cvetova i bobica zove moลพe se praviti i isto toliko ukusan sirup. Bobice moลพete da zamrznete i po potrebi vadite iz zamrzivaฤa i dalje preraฤujete.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com