Smaragdne suze

Kaลพu da se Kolumbija prepoznaje po raลกtrkanim krdima goveda i po prostranim paลกnjacima, kojih ima svuda, pa ฤak i po praznim placevima pojedinih delova grada. Smeลกtena u centru istoฤnih Kordiljera, na nadmorskoj visini od 2.640 metara, ujednaฤene temperature, koja cele godine iznosi oko 15 stepeni, Bogota impresionira kolonijalnom arhitekturom u koju se skladno uklapaju moderne graฤ‘evine duลพ ลกirokih avenija.

Bogotu je osnovao ลกpanski konkistador Gonsalo Himenes de Kesada, i to 6. avgusta 1538. godine. Ona odiลกe prijatnom meลกavinom starog i novog, starosedelaca i doseljenika sa svih kontinenata, danonoฤ‡nom vrevom neumornih trgovaca i kupaca, ลพivim saobraฤ‡ajem i radoznalim turistima u potrazi za raznim uzbuฤ‘enjima. Posle Brazila, Kolumbija je najveฤ‡i izvoznik kafe, ali i jedina zemlja Juลพne Amerike koja izlazi na dva okeana, a to su Atlantski i Tihi.

Prve ljudske zajednice na tom podruฤju pojavile su se pre oko 14.000 godina, ali su poseban peฤat ostavila indijanska plemena pretkolumbijskog perioda – Tajroni, Muiski, Kimbaja i Tumako, ฤuveni po proizvodnji keramike i predmeta od zlata. Pored dekorativnog znaฤaja, zlatarstvo je za narode koji su ลพiveli na tom prostoru imalo i veliki magijsko-religiozni znaฤaj. U muzeju zlata u Bogoti izloลพeno je preko 25.000 predmeta iz pretkolumbijskog perioda, tako da se nakon njegovog razgledanja zlato ฤini kao neลกto najobiฤnije ฤega ima svuda.

Kolumbija je najveฤ‡i svetski proizvoฤ‘aฤ prvoklasnih smaragda, a glavna nalaziลกta su Muso, Koskues i ฤ†ivor. O tome kako su nastali postoji legenda. Ona kaลพe da je u predelu Muso ลพiveo par koji nije stario. Meฤ‘utim, jednog dana devojka Fura se zaljubila u stranca, zbog ฤega je njen mladiฤ‡ Tena izvrลกio samoubistvo. Fura je zbog toga toliko gorko plakala da su bogovi, potreseni njenom tugom, odluฤili da joj oproste greh. No kako ni sami nisu mogli da vrate Tenu iz mrtvih, udesili su da se Furine suze u dodiru sa svetloลกฤ‡u zalede i pretvore u ฤudesno lep kamen zelene boje.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com