Kaลพu da se Kolumbija prepoznaje po raลกtrkanim krdima goveda i po prostranim paลกnjacima, kojih ima svuda, pa ฤak i po praznim placevima pojedinih delova grada. Smeลกtena u centru istoฤnih Kordiljera, na nadmorskoj visini od 2.640 metara, ujednaฤene temperature, koja cele godine iznosi oko 15 stepeni, Bogota impresionira kolonijalnom arhitekturom u koju se skladno uklapaju moderne graฤevine duลพ ลกirokih avenija.
Bogotu je osnovao ลกpanski konkistador Gonsalo Himenes de Kesada, i to 6. avgusta 1538. godine. Ona odiลกe prijatnom meลกavinom starog i novog, starosedelaca i doseljenika sa svih kontinenata, danonoฤnom vrevom neumornih trgovaca i kupaca, ลพivim saobraฤajem i radoznalim turistima u potrazi za raznim uzbuฤenjima. Posle Brazila, Kolumbija je najveฤi izvoznik kafe, ali i jedina zemlja Juลพne Amerike koja izlazi na dva okeana, a to su Atlantski i Tihi.
Prve ljudske zajednice na tom podruฤju pojavile su se pre oko 14.000 godina, ali su poseban peฤat ostavila indijanska plemena pretkolumbijskog perioda – Tajroni, Muiski, Kimbaja i Tumako, ฤuveni po proizvodnji keramike i predmeta od zlata. Pored dekorativnog znaฤaja, zlatarstvo je za narode koji su ลพiveli na tom prostoru imalo i veliki magijsko-religiozni znaฤaj. U muzeju zlata u Bogoti izloลพeno je preko 25.000 predmeta iz pretkolumbijskog perioda, tako da se nakon njegovog razgledanja zlato ฤini kao neลกto najobiฤnije ฤega ima svuda.
Kolumbija je najveฤi svetski proizvoฤaฤ prvoklasnih smaragda, a glavna nalaziลกta su Muso, Koskues i ฤivor. O tome kako su nastali postoji legenda. Ona kaลพe da je u predelu Muso ลพiveo par koji nije stario. Meฤutim, jednog dana devojka Fura se zaljubila u stranca, zbog ฤega je njen mladiฤ Tena izvrลกio samoubistvo. Fura je zbog toga toliko gorko plakala da su bogovi, potreseni njenom tugom, odluฤili da joj oproste greh. No kako ni sami nisu mogli da vrate Tenu iz mrtvih, udesili su da se Furine suze u dodiru sa svetloลกฤu zalede i pretvore u ฤudesno lep kamen zelene boje.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com