Fakultet, fabrika, fudbal, fotografija, farba, formula, figura, fontana… sve su to reči na slovo F, ali su one sve pozajmljene iz drugih jezika
Reči fakultet, fabrika, fudbal, fotografija, farba, formula, figura, fontana su reči koje se koriste u srpskom jeziku, ali nijedna od njih nije srpskog porekla, već su ‘pozajmljene’ iz drugih jezika, pa su se ‘odomaćile’ i ostale u našem jeziku – u nedostatku adekvatne zamene onom koja je sprskog porekla.
Ne postoji reč srpskog jezika koja počinje na slovo F – ali zašto?
Srbi zapravo nemaju nijednu svoju reč koja počinje na slovo F. A zašto je to tako? Da li je u pitanju slučajnost ili…?
Ivan Klajn, cenjeni filolog, jedan od najvećih autoriteta u polju srpskog jezika i večiti borac za pismenost, ovako je govorio: “Tačno je da u srpskom jeziku nema nijedne reči srpskog porekla koja počinje na slovo F, a razlog tome je što je upotreba ovog slova preuzeta iz Vizantije u srednjem veku. Kasnije, pod uticajem turskog, grčkog, francuskog i nemačkog, reči koje počinju na slovo F postale su učestalije, i odomaćile su se.”
– U praslovenskom jeziku nije postojao glas F – navodi Instagram stranica “Poreklo reči”.
Kako je glas f dospeo u srpski jezik?
U praslovenskom jeziku nije postojao glas f. Ovaj glas ušao je u srpski jezik preko stranih jezika, pre svega grčkog i latinskog, kroz crkvene tekstove i lična imena. Srpski jezik ga je u početku doživljavao kao strani element i često ga je menjao drugim glasovima. Kako piše Milica Grković, glas f se u nekim imenima zadržavao, kao u Stefan i Nikifor, dok je u drugim prelazio u p – pa tako dobijamo oblike kao što su Stepan ili Tripun – stoji u Instagram objavi profila „Poreklo reči“.
Srpski jezik je, kao i svaki živi sistem, prilagođavao tuđice prema sopstvenim fonetskim mogućnostima. Glas F nije bio dio izvorne zvučne slike, već je njegov ulazak bio posredovan kulturološkim i vjerskim kanalima – zaključuje “Poreklo reči”. (Literatura: Imena u Dečanskim hrisovuljama, 1983, Milica Grković, Onomastička terminologija, 1974, Siniša Vuković)
Vukova prva azbuka sastojala se od 28 slova, to jest nedostajala su F i H. Kasnije ih je dodao.
U “Srpskoj gramatici” iz 1818. tvrdio je da F služi samo za tuđe riječi. I danas su sve koje počinju tim slovom pozajmljene iz drugih jezika. Na primjer, furuna i fenjer iz turskog, iz njemačkog flaša i farba, iz francuskog fotelja i fontana, iz engleskog fudbal i fitnes…
Neko će se sad možda pozvati na frulu, tradicionalni instrument, za koji se često misli da je srpski nacionalni, a zapravo je jedan od najstarijih na svijetu i prisutan je u kulturama mnogih naroda. Riječ frula preuzeta je iz mađarskog jezika (furulya), piše ŽenaBlic.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com