Kao gastroenterolog, Dลพejson Taj-Din (Jason Tye-Din) viฤa pacijente koji jedu samo krompir i ponekad malo pirinฤa.
„Suviลกe se plaลกe da bi jeli neลกto drugo“, kaลพe on, „zato ลกto dobijaju neku vrstu reakcije. Ponekad je to prava reakcija ali u veฤini sluฤajeva razlog je u tome ลกto su razvili strah od hrane. Zbunjeni su simptomima i svojim odnosom prema hrani.“
Taj-Din kaลพe da neki pacijenti dolaze u kliniku u suzama. „Uฤu i kaลพu, ,Ne znam ลกta da jedem.โ Doฤu do taฤke gde su iz ishrane izbacili toliko mnogo toga da ta ishrana viลกe uopลกte nije hranljiva. Dobiju fobiju od hrane – koju nazivamo ortoreksija. Doฤu do ekstremnog nivoa gde su iskljuฤili toliko toga iz ishrane.“
Taj-Din je ลกef laboratorije za istraลพivanje celijakije na Institutu za medicinska istraลพivanja Volter i Eliza Hol u Melburnu i predsednik medicinskog savetodavnog odbora pri Udruลพenju za istraลพivanje celijakije Australije. Bavi se stanjem u kom gluten, protein koji se nalazi u ลพitaricama kao ลกto su pลกenica i jeฤam, izaziva opasnu imunoloลกku reakciju u crevima pacijenta.
Ali poslednjih godina gluten se povezuje sa neobiฤno velikim brojem drugih bolesti, od autizma, demencije i ลกizofrenije do gojaznosti i dijabetesa tipa 2. Ove tvrdnje โ za koje Taj-Din kaลพe da imaju veoma malo dokaza โ pomogle su pojavi trenda bezglutenske ishrane, koju, po njegovom miลกljenju, primenjuje oko 30 odsto stanovniลกtva.
S druge strane, jedna ameriฤka studija koja se iznenada pojavila tvrdi da bezglutenska ishrana moลพe da doprinese globalnoj epidemiji dijabetesa tipa 2.
Tim istraลพivaฤa je prouฤavao vezu izmeฤu unosa glutena, telesne teลพine i dijabetesa tipa 2 u longitudinalnoj studiji sa podacima koji seลพu u vreme daleko pre nego ลกto je iko ฤuo za ovaj protein.
„ลฝeleli smo da utvrdimo da li konzumiranje glutena utiฤe na zdravlje kod osoba koje nemaju zdravstveni razlog da ga izbegavaju“, kaลพe autor studije Dลพeng Cong (Geng Zong), koji se bavi istraลพivanjem ishrane na Fakultetu za javno zdravlje TH ฤen pri Harvard univerzitetu u Bostonu.
Ovaj tim je prikupio viลกe od ฤetiri miliona pojedinaฤnih podataka o uฤesnicima tokom godina u vezi sa unosom glutena i zdravstvenim stanjem, ลกto je ogroman broj koji potiฤe iz tri longitudinalne studije koje su trajale tri decenije i obuhvatile blizu 200.000 uฤesnika โ od kojih je svaki popunjavao upitnike o ishrani na svake dve do ฤetiri godine.
Istraลพivaฤi su odredili proseฤan unos glutena za svakog uฤesnika i podelili ih u pet grupa, od onih koji su unosili najmanje glutena do onih koju su ga unosili najviลกe. 20 odsto osoba sa najveฤim unosom glutena dobilo je dijabetes tipa 2 u 13 odsto manje sluฤajeva nego osobe sa najmanjim unosom ovog proteina.
Ova studija je takoฤe ustanovila da unos glutena nema oฤigledan uticaj na telesnu teลพinu uฤesnika. „Naลกi rezultati govore da unos glutena nema znaฤajan negativan uticaj na pojavu dijebetesa tip 2 ili prekomernu telesnu teลพinu“, kaลพe se u saลพetku studije, koja je predstavljena na nauฤnom forumu pod nazivom Naฤin ลพivota i kardiometaboliฤko zdravlje u Oregonu, koji je organizovala Ameriฤka asocijacija za bolesti srca.
„Iz toga se zakljuฤuje da ograniฤavanje glutena u ishrani neฤe dovesti do prevencije dijabetesa tipa 2. Moลพe da dovede do smanjenog konzumiranja vlakana cerealija ili ลพitarica sa celim zrnom koji pomaลพu da se smanji rizik od dijebetesa.“
Cong smatra da ljudi koji izbegavaju gluten mogu da dovedu sebe to taฤke neuhranjenosti. Po njegovim reฤima, bezglutenska hrana ฤesto sadrลพi malo hranljivih materija a priliฤno je skupa. Drugi istraลพivaฤi sumnjaju da bezglutenska hrana ima joลก viลกe negativnih aspekata. Jedna druga ameriฤka studija, objavljena proลกlog meseca u ฤasopisu Epidemiology, kaลพe da pirinฤano braลกno koji se dosta koristi u bezglutenskoj hrani moลพe da izloลพi ljude ลกtetnim zagaฤujuฤim materijama.
Pirinฤano braลกno je samo jedan od sastojaka koji nadoknaฤuju nedostatak glutena, ลกto testu daje neophodnu elastiฤnost โ tako da se dobijaju vazduลกasti i hrskavi hleb i peciva. U ostale dodatke spadaju skrob iz tapioke i krompira i ลกeฤer, kaลพe Sofi Egan (Sophie Egan), programska direktorka Ameriฤkog instituta za kulinarstvo.
„Kada se konzumiraju, dovode do naglog skoka ลกeฤera u krvi koji ลกteti organizmu“, napisala je Egan proลกle godine u The Wall Street Journalu. „Proverite ambalaลพu peciva za tostiranje firme Glutino, jednog od vodeฤih brendova u ovoj industriji, i uoฤiฤete neverovatno dugaฤak spisak sastojaka sa sloลพenim hemijskim nazivima.“
Proลกlomeseฤno istraลพivanje, zasnovano na jednoj drugoj ameriฤkoj longitudinalnoj studiji, otkrilo je da osobe koje duลพe vreme primenjuju bezglutensku ishranu imaju viลกi nivo olova, arsena i ลพive u krvi nego kontrolna grupa koja unosi gluten. Taj-Din kaลพe da nije jasno da li ovi poviลกeni nivoi izazivaju ลกtetu. „Moลพda to ne znaฤi nikakav negativan uticaj na zdravlje, a moลพda i znaฤi neลกto“, kaลพe on. „Studija pokazuje da postoje razlike izmeฤu osoba koje odluฤe da izbace odreฤene stvari iz ishrane i na kraju jedu samo jednu vrstu ลพitarica umesto da imaju balansiranu ishranu.“
Rouzmeri Stenton (Rosemary Stanton), nutricionistkinja i saradnica Univerziteta Novog Juลพnog Velsa, kaลพe da u suลกtini postoji veฤi problem sa bezglutenskom ishranom โ koja pobornicima ove ishrane daje slobodu da jedu ลกta hoฤe. „Ako vam je potrebna bezglutenska ishrana, treba da jedete smeฤi pirinaฤ i kinou โ one vrste zdravih ลพitarica koje nisu tako uobiฤajene. Ali kod ovog trenda vidimo da osobe koje u stvari ne moraju da budu bez glutena jedu bezglutenske kolaฤe, keks i grickalice โ ลกto je u suลกtini, nezdrava hrana.
„To vam neฤe niลกta koristiti a ako mislite da je u redu da jedete tu hranu u neograniฤenim koliฤinama, to moลพe da vam naลกkodi.“ Stenton kaลพe da su deca dobronamernih roditelja posebno izloลพena riziku.
„Brine me to ลกto kad ljudi misle da njihova deca treba da jedu bezglutensku hranu, kupuju bezglutenske grickalice koje su barem jednako zdrave kao one koje zamenjuju. Oni misle da mogu da stave koliko god ลพele ovih krekera, keksa i grickalica u kutiju za ruฤak โ zato ลกto su bez glutena, i misle da ฤine dobro. Takva hrana verovatno sadrลพi mnogo ลกeฤera, masti i soli i drugih nezdravih sastojaka.“
Penelopi Lauri (Penelope Lowry), marketing menadลพer iz Sidneja, veฤ 10 godina ne unosi gluten i kaลพe da pobornici ovog naฤina ishrane treba da ฤitaju etikete na prehrambenim artiklima i vode raฤuna o nivou ลกeฤera i ugljenih hidrata. „Uvek u supermarket nosim naoฤare da bih bila sigurna da znam ลกta je u svim proizvodima koje kupujem“, kaลพe ona.
Lauri, koja ima 47 godina, kupuje bezglutenske proizvode ukljuฤujuฤi heljdino i bademovo braลกno u prodavnici organske hrane i kaลพe da je popularnost ishrane bez glutena doprinela boljem kvalitetu i veฤem izboru proizvoda.
„Sad je izbor mnogo veฤi“, kaลพe ona. „Brendovi mnogo viลกe eksperimentiลกu sa ukusima i sastojcima.“
Savet za ishranu ลพitaricama i mahunastim povrฤem kaลพe da manje od 2 odsto ljudi โ ili otprilike jedna od 70 osoba โ ima celijakiju. Najnovija studija o konzumiranju ove organizacije iz 2014. godine je ustanovila da 18 odsto Australijanaca aktivno izbegava gluten.
„Samo mali deo stanovniลกtva treba da izbaci gluten„, kaลพe menadลพerka nutricionizma Rebeka Vilijams (Rebecca Williams). „Znamo da su kvalitetne ลพitarice, naroฤito one bogate vlaknima i sa celim zrnom, povezane sa smanjenim rizikom od hroniฤnih bolesti kao ลกto je dijabetes tipa 2. Preporuฤujemo svima koji ลพele da preฤu na bezglutensku ishranu ili misle da to moraju da uฤine, da se posavetuju sa lekarom ili registrovanim dijetetiฤarom.
Jasno je da osobe koje pate od celijakije treba da izbegavaju gluten, ali se postavlja pitanje mnogo neodreฤenije kategorije „osetljivosti na gluten“. Studija Saveta za ishranu ลพitaricama i mahunastim povrฤem je otkrila da 2 odsto Australijanaca izbegava gluten zbog netolerancije koja nije povezana sa celijakijom โ najฤeลกฤe ลพene izmeฤu 19 i 30 godina starosti.
Neke procene govore da do 6 odsto osoba koje nemaju celijakiju jeste osetljivo na gluten. Stenton kaลพe da struฤnjaci ne mogu da se sloลพe oko toga da li ovo stanje uopลกte postoji ili ljudi jednostavno reaguju na druge sastojke hrane.
„Naravno da neke osobe kaลพu da se oseฤaju bolje kad izbace pลกenicu“, kaลพe ona. „Ako izbacite pลกenicu i oseฤate se bolje, to moลพe biti zato ลกto ne jedete keks, kolaฤe, peciva i sve druge vrste nezdrave hrane koje sadrลพe pลกenicu.“
Taj-Din kaลพe da se osobe koje izbace pลกenicu oseฤaju bolje zato ลกto izbegavaju „ugljene hidrate koji fermentiลกu“. On dodaje da se mnogi oseฤaju naduveno i neprijatno posle roลกtilja koji podrazumeva hleb, crni luk i pivo. „To verovatno nema nikakve veze sa glutenom u ovoj vrsti hrane“, kaลพe on. „Gluten ฤesto ima nezasluลพeno loลกu reputaciju.“
Ipak, bezglutenska hrana je unosan biznis. Egan kaลพe da agencija za istraลพivanja Mintel procenjuje da je vrednost ameriฤkog trลพiลกta proลกle godine iznosila 15 milijardi dolara.
Mark Poter, kolumnista lista The Times, kaลพe da ฤe britansko trลพiลกte ove godine premaลกiti 500 miliona funti (809 miliona dolara). Uprkos tome, mnogi od onih kojima je ovo trลพiลกte namenjeno nemaju nikakve koristi od toga.
Poter kaลพe da ฤak pola miliona Britanaca ima celijakiju koja nije dijagnostifikovana i da unosi gluten na svoju ลกtetu.
„Jednostavno reฤeno, milioni zdravih ljudi kupuju bezglutenske proizvode koji im nisu potrebni„, piลกe on. „Stotine hiljada drugih sa celijakijom, koji treba da ih kupuju, to ne ฤine.“
(Danas)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com